Radnik iz Banjaluke, zaposlen u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja, odnosno posredovanja, ostvario je neto primanje od čak 288.412 KM za samo jedan mjesec.
To je najveće pojedinačno mjesečno neto primanje prijavljeno u Republici Srpskoj tokom prvih šest mjeseci ove godine, potvrđeno je za Nezavisne novine iz Poreske uprave Republike Srpske.
Poređenja radi, prosječna plata u Republici Srpskoj u junu iznosila je 1.682 KM. To znači da je ovom radniku u jednom mjesecu isplaćen iznos jednak približno 171 prosječnoj plati.
Najveće isplate
Na drugom mjestu liste najvećih neto primanja također se nalazi radnik iz Banjaluke. Zaposlen je u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacionih tehnologija, a isplaćeno mu je 225.168 KM.
„Treće mjesto zauzeo je još jedan Banjalučanin zaposlen u oblasti ostalih ličnih uslužnih djelatnosti, s neto primanjem od 151.314 KM. I na četvrtoj poziciji nalazi se radnik iz Banjaluke koji je zaposlen u djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup, odnosno lizinga ostalih mašina, s isplaćenih 148.734 KM“, naveli su iz Poreske uprave RS.
Peto mjesto pripalo je još jednom radniku iz Banjaluke, zaposlenom u oblasti ostalog novčanog poslovanja, odnosno posredovanja. Njemu je za jedan mjesec isplaćeno 122.413 KM.
Svi navedeni iznosi predstavljaju pojedinačna mjesečna neto primanja koja su u Republici Srpskoj prijavljena tokom prvih šest mjeseci ove godine.
Mogući razlozi
Ekonomista Milenko Stanić smatra da bi se tako visok nivo primanja mogao opravdati jedino u slučaju velikih naučnih ili tehnoloških otkrića.
„Mi takva otkrića nemamo, niti su registrovana, niti zaštićena“, kazao je Stanić za.
On je pojasnio da ovako visoka primanja mogu biti rezultat izvlačenja novca po osnovu dobiti. Kako je naveo, niska stopa oporezivanja dobiti od deset posto omogućava pojedinim poslodavcima da isplate obavljaju kroz dobit i dividende, umjesto kroz redovne plate na koje se plaćaju porezi i doprinosi koji ukupno iznose oko 38 posto.
„Ovo je vjerovatno splet više faktora. Na jednoj strani pretpostavljam da je riječ o isplatama po osnovu dividende, dok se na drugoj strani vjerovatno radi o manjim organizacijama i preduzećima koja su došla do određenih poslovnih aranžmana. Takvi poslovi često mogu biti povezani s državnim organizacijama i institucijama, ali i s poslovima koji se nalaze u sivoj zoni, gdje se za manje vrijedne poslove ostvaruju veće naknade“, rekao je Stanić.
Ogromna razlika
Stanić je istakao da je u ovakve slučajeve vjerovatno uključeno više faktora te da se tolika primanja teško mogu ostvariti redovnim radom i uobičajenim poslovanjem.
„Takvi iznosi mogu se ostvariti možda u određenim specifičnim industrijama, poput kladioničarske, ali u normalnom poslovanju nisu realni“, naveo je.
Kada se prosječna plata od oko 1.600 KM uporedi s mjesečnim primanjem od gotovo 300.000 KM, prema njegovim riječima, postaje očigledna ogromna razlika između uobičajenih i najvećih prijavljenih primanja.
„To pokazuje da poreski sistem mora imati regulaciju koja neće dozvoliti ovakve anomalije. U mnogim zemljama plate koje značajno odstupaju od prosjeka dodatno se oporezuju. Što je veće primanje, veća je i poreska stopa, odnosno primjenjuje se progresivni sistem oporezivanja“, kazao je Stanić.
Poreska regulacija
Prema njegovim riječima, u Republici Srpskoj ne postoji takav sistem, nego se isti princip oporezivanja primjenjuje i na prosječne plate i na izuzetno visoka primanja.
„Problem je u reakciji državnih organa, koji trebaju uspostaviti poreski sistem kojim se ovakve pojave neće dozvoljavati. Ovakve anomalije mogu biti povezane i s drugim problemima, poput raznih ograničenja“, rekao je Stanić.
Ponovio je da primanja u navedenim iznosima nisu uobičajena ni u razvijenim tržišnim ekonomijama.
Kako je dodao, isplata tako visokog iznosa teško može biti prihvatljiva u domaćim ekonomskim uslovima, posebno ako je riječ o redovnim mjesečnim platama koje se ponavljaju.
„Tako visoke isplate plata sigurno nisu povezane samo s radom i rezultatima rada u tim preduzećima“, zaključio je Stanić.
