Višegodišnji gubici
Ratari suočeni s višim cijenama repromaterijala, jesenju sjetvu dočekuju u neizvjesnosti
Zbog visokih troškova sjetve, sve više ratara planira sijanje pšenice iz ambara, što propisi ne dozvoljavaju
Nakon prošlogodišnje najskuplje jesenje sjetve u istoriji poljoprivredne proizvodnje na našim prostorima, ratari su ove godine suočeni sa novim cijenama repromaterijala, što će se negativno odraziti na jesenju sjetvu. Zbog visokih troškova sjetve, sve više ratara planira sijanje pšenice iz ambara, što propisi ne dozvoljavaju, javlja BHRT.
Pritisnuti slabim prinosima, niskom cijenom i višegodišnjim gubicima, ratari u Republici Srpskoj jesenju sjetvu dočekuju u neizvjesnosti. U Semberiji, najvećoj žitnici naše zemlje, ratari su u dilemi.
Da je situacija nezavidna potvrdio je i resorni entitetski ministar Savo Minić tokom nedavne posjete Semberiji i najavio podršku ministarstva, ali ne i kad.
“Imamo nekoliko solucija prijedloga koje smo čuli, od same subvencije sjemena, načina plaćanja u ratama do toga da se dozvoli što trenutni propisi ne dozvoljavaju sijanje pšenice iz ambara, jednostavno moramo napraviti neki modalitet, ja nisam ni čarobnjak ni Djed Mraz da u jednom momentu nešto riješim”, kaže Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
U gradskom odjeljenju za poljoprivredu u Bijeljini ipak se nadaju da će sjetva biti na prošlogodišnjem nivou, te da će pšenica biti zasijana na oko 15.000 hektara.
Opširnije u prilogu:
