Reutersovo upozorenje tržištima: Ljeto nezadovoljstva

ekonomija

Britanska agencija Reuters navela je šest događaja na koje će investitori posebno obratiti pažnju u junu, a među njima su istorijski samit Sjedinjenih Država i Sjeverne Koreje, izbori u Turskoj te švicarski referendum o monetarnom sistemu 10. juna označen kao ‘mogući švicarski šok. Među upozorenjima na nadolazeće događaje je i podizanje kamata Federalnih rezervi – 12. i 13. juni te cijena nafte nakon 22. juna, kada će se u Beču sastati svjetski proizvođači nafte.

Švicarska 10. juna održava referendum o tome da li da uvede nezavisan monetarni sistem koji bi mogao da uzdrma način poslovanja banaka. Mjera, ukoliko se usvoji, onemogućava komercijalnim bankama da stvore novu vrijednost u novcu svaki put kada daju kredit.

Oni koji podržavaju ideju žele da Švicarska nacionalna banka bude jedina institucija koja stvara novu vrijednost u novcu. No, Švicarska narodna banka tvrdi da će plan oštetiti njenu sposobnost za vođenje monetarne politike. Ako referendum prođe, investitori bi mogli izgubiti vjeru u švicarski franak, jer štampanje novca neće biti garantovano imovinom.

To bi takođe moglo da umanji dobit švicarskih banaka kao što su UBS i Credit Suisse. Ispitivanje javnog mnijenja pokazuje da samo 35 posto građana podržava promjenu, ali kako su pokazali Brexit i američki izbori 2016. godine, mogu se desiti izborni preokreti.

Američke Federalne rezerve od 12-13. juna trebaju da saopće koliko će biti drugo, od tri planirana povećanja, kamatne stope za ovu godinu. Kamate bi trebalo da porastu na 1,75-2,0 posto. Sada se postavlja pitanje da li će Uprava federalnih rezervi moći da izdrži četvrti rast u 2018. godini.

Ta vjerovatnoća je podigla vrijednost dolara u maju na najviši nivo od novembra 2016. godine. Kamatne stope i prinos na obveznice državnog trezora su glavna referentna stopa za troškove globalnog zaduživanja. Izjava predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella nakon sastanka će se pažljivo pratiti kako bi se utvrdila namjera centralne banke.

Američka privreda uživa u svojoj drugoj najdužoj ekspanziji od Drugog svjetskog rata, s najmanjom stopom nezaposlenosti u posljednjih 17 godina. S druge strane, tenzije u trgovini s Kinom predstavljaju rizik za rast. Pauleova oštra nota mogla bi dovesti do novog rasta vrijednosti dolara i povećanja američkih prinosa.

Nejasna je sudbina istorijskog američkog i sjevernokorejskog samita zakazanog za 12. juni. Ali predsjednik SAD -a Donald Trump je rekao ove sedmice da se nada da će se sastanak – i pritisak za denuklearizaciju Pyongyanga – desiti.

Postoji nada da će razgovori spriječiti nuklearne prijetnje Sjeverne Koreje koje su pokrenule berzanske akcije u svijetu. Sjevernokorejska delegacija je 1. juna posjetila Bijelu kuću kako bi Trampu dala pismo svog lidera Kim Jong-una.

Cijena nafte Brent nedavno je pala i iznosi 80 dolara za barel, a sastanak proizvođača nafte u Beču 22. juna promatrat će međunarodni globalni kreatori politike i igrači na tržištu. Početkom 2017. godine, članovi Organizacije zemalja izvoznika nafte (OPEC), Rusija i neki drugi proizvođači koji nisu iz OPEC-a su ograničili proizvodnju nafte. Sporazum važi do kraja 2018. godine, a na sastanku u Beču raspravljat će se o tome da li će biti produžen.

Ali, povećanje cijene nafte za 30 posto od kraja 2016. godine podstaklo je strah od inflacije – prihod desetogodišnjih obveznica Sjedinjenih Američkih Država nedavno je porastao na najviši nivo za posljednjih sedam godina. Vrijednost nafte je pala nakon što su Rusija i de facto lider OPEC-a Saudijska Arabija razgovarali o djelimičnom obnavljanju proizvodnje koja je prekinuta zbog sporazuma iz 2017. godine.

Ali neki drugi proizvođači se suprotstavljaju povećanju proizvodnje, tako da je konsenzus teško postići. Analitičari smatraju da će cijena Brenta ove godine ostati na nivou od preko 70 dolara za barel.

Turska, koja se doživljava kao jedno od novih tržišta koje najviše obećava, pretrpjela je ogroman pad valute i prodaju obveznica ove godine. U Turskoj se održavaju izbori 24. juna, a očekuje se da će Recep Tayyip Erdogan ponovo biti izabran za novoosnovanu ulogu izvršnog predsjednika. Erdogan je nadgledao snažan ekonomski rast tokom svojih 15 godina na vlasti, ali njegovi planovi da preuzme veću kontrolu nad ekonomijom i monetarnom politikom i produbljeni napadi na protivnike koje su kritikovale grupe za zaštitu prava i zapadni saveznici, osujetili su mnoge investitore.

Ipak, ankete pokazuju da Erdoganova AK Partija i nacionalistički partneri imaju podršku od samo 50 posto, pa gubitak parlamentarne kontrole on može da nadoknadi kroz neku od njegovih širih moći. Turska se trudi da stabilizira liru koja je ove godine pala čak 20 posto u odnosu na dolar.

Erdogan, koji je sebe proglasio “neprijateljem kamatnih stopa” skoro odmah je potkopao nedavno povećanje kamatnih stopa za tri procentna poena. Centralna banka održava zvanični sastanak 7. juna i može da poduzme dalje korake za stabilizaciju valute.

S obzirom na to da ističe vrijeme u kome bi Britanija postigla dogovor prije nego što napusti Evropsku uniju marta naredne godine, diplomate se nadaju da će samit EU od 28. do 29. juna moći da prekine tu blokadu.

Britanska premijerka Theresa May može ostati zaglavljena između čekića i nakovnja, uz pritisak onih koji podržavaju Brexit i traže da se razriješe veze sa EU, dok se drugi zalažu za održavanje carinske saradnje s Unijom. Vladin izvještaj koji će biti poznat prije razgovora predstavit će planove za različite sektore, uključujući finansijske usluge i poljoprivredu.

Neizvjesnost vezana za buduće odnose EU i Velike Britanije i dalje utiče na ekonomiju i funtu, čija vrijednost slabi već šest sedmica od posljednjih sedam. EU saopćava da London tek treba da pronađe održivo rješenje za irsku granicu – strah je da bi ponovno uspostavljanje fizičke granice, uključujući i carinu, između Irske članice EU i Britanske pokrajine Sjeverne Irske tamo moglo da oživi nasilje, prenosi Radio Slobodna Evropa analizu Reutersa.