Biznis

Tuzla

Rudnik Kreka: Spas je nastavak restrukturiranja po programu Koncerna

06/08/2021

Najveći dio duga i gubitka RU „Kreka“ odnosi se na isplaćene a nezarađene plate, tvrde iz rudnika

Jedini spas za Rudnik uglja “Kreka” d.o.o Tuzla je ubrzan nastavak procesa restrukturiranja po programu koji je predložio menadžment Koncerna Elektroprivreda BiH (EPBiH), a prihvatili su Vlada FBiH i Samostalni sindikat radnika rudnika FBiH. Odustajanje od procesa restrukturiranja znači neminovnu propast “Kreke“ i stečaj.

To je navedeno u saopćenju iz Rudnika “Kreka”, proslijeđenom medijima iz Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH, čiji su potpisnici v.d. direktora “Kreke” Husein Trumić i prokurista Adil Bašić.

Predstavnici Sindikata firme pozvani su na nastavak započetog i usaglašenog procesa restrukturiranja bez ucjenjivanja i dodatnih uslovljavanja, uz poštivanje principa socijalnog dijaloga, odredaba Zakona o radu, Kolektivnog ugovora i sporazuma potpisanih u prethodnom periodu. Također je navedeno da u posljednja tri mjeseca traje zastoj u procesu restrukturiranja, uzrokovan isključivo odustajanjem od ispunjavanja preuzetih obaveza od rukovodstva Sindikata.

Cilj saopćenja, kako je navedeno, jeste objektivno informiranje javnosti povodom aktuelnih dešavanja u Rudniku uglja “Kreka” Tuzla te plasiranja netačnih podataka od pojedinaca i grupa. Aktuelni direktor rudnika na trenutnu poziciju u svojstvu vršioca dužnosti imenovan je prije dva mjeseca nakon ostavke prethodnog direktora, a naslijeđeni su ogromni problemi akumulirani godinama prije aktuelnog menadžmenta, istaknuto je također.

Prema saopćenju, urađena je sveobuhvatna analiza stanja “Kreke” te konstatovano sljedeće stanje:

U periodu od formiranja Koncerna EPBiH, Rudnik uglja “Kreka“, putem dokapitalizacije je od Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH dobio 86 miliona KM, a u toku je realizacija dodatnih pet miliona KM. Ulaganja su vršena isključivo na osnovu iskazanih potreba RU “Kreka“ i to u nabavku rudarske opreme i mašina (bageri, buldožeri, cjevopolagači, mašine za izradu jamskih prostorija, mašine za prijevoz tereta u jami, kamioni, transporteri, elektro oprema, sistemi za odvodnjavanje i dr.), remonte i održavanje (rotorni i hidraulični bageri kašikari, rudarska podgrada, buldozeri, transportni sistemi, odvodnjavanje elektroenergetski i informacioni sistemi i sl) i otkup zemljišta.

I pored značajnih ulaganja u infrastrukturu, rudarske mašine i opremu, izvršena ulaganja nažalost nisu rezultirali povećanjem proizvodnje i prihoda i ekonomski održivom poslovanju rudnika. Naprotiv, prisutan je trend stalnog pada proizvodnje i smanjenja prihoda.

Od ulaska u Koncern EPBiH, Rudnik “Kreka“ je samo u 2011. godini ostvario proizvodnju i plasman uglja u odnosu na plan, uz napomenu da je u toj godini planirana proizvodnja i plasman uglja u količini 2,6 miliona tona uglja. U 2020. godini ostvarena je najniža proizvodnja uglja u odnosu na plan kojim je definisana količina 2,48 miliona tona. Za period I-VI, od planiranih 914 hiljada tona, ostvarena proizvodnja bila je 77 posto.

Posmatrajući period od 2010. zaključno sa junom 2021. godine, ostvarena je proizvodnja i plasman uglja od 81,7 posto, u odnosu na plan, dok su radovi na otkrivci na PK Dubrave i PK Šikulje ostvareni sa 62 posto, a pripremni radovi u jami Mramor od 53 posto.

U periodu od ulaska u Koncern EPBiH, Rudnik je u kontinuitetu poslovao negativno. Gubitak je povećan za 171 milion KM. Samo u 2020. godini, ostvareno je negativno poslovanja u iznosu 30,66 miliona KM. Na dan 30.06. 2021. godine, ukupan gubitak iznosi 360,28 miliona KM.

Istovremeno, prosječne plate uposlenih u RU “Kreka“ su sa 814,88 KM, koliko su iznosile ulaskom u Koncern EPBiH, porasle na 1.077,33 KM kakve su isplaćene u 2020. godini. Topli obrok je porastao sa šest KM, koliko je po danu isplaćivano u novcu, na 14 KM po danu, kao i regres. Nažalost, povećavanje davanja uposlenicima nije rezultiralo i povećanjem proizvodnje. Naprotiv.

– Više je razloga za takvo stanje. Glavni razlog je taj da je u RU „Kreka“ po ulasku u Koncern EPBiH i među uposlenim i Sindikatom i upravama iz prethodnog perioda, preovladalo mišljenje da se planovi proizvodnje više ne moraju ispunjavati, da se plata više ne zarađuje već se ubuduće prima bez obzira na rezultate poslovanja. Nažalost, takvo mišljenje je i danas na snazi. Najveći dio duga i gubitka RU „Kreka“ odnosi se na isplaćene a nezarađene plate. Prema nabavljenoj opremi i mehanizaciji se u velikoj mjeri postupalo nedomaćinski i neodgovorno. U garantnom periodu, koji je najčešće bio 24 mjeseca, mašine su radile nedovoljno, odnosno odrađivale su vrlo mali broj radnih sati da bi potom, često zbog banalnih kvarova koji su nastajali odmah po isteku garantnog perioda, mašine bile isključene iz radnog procesa mjesecima ili godinama ili su čak rashodovane, a umjesto njih su u rad uključivane mašine vanjskih izvođača – navodi se u saopćenju.

Kao drastičan primjer neodgovornog odnosa prema mašinama nabavljenim od JP Elektroprivreda BiH, naveden je primjer cjevopolagača nabavljenog 2015. godine, koji je odradio svega 2.763 radnih sati od garantovanih 8.000 sati i potom je, zbog potpune devastacije, predložen za otpis. Sličan odnos je bio i prema tri buldožera renomiranog proizvođača, nabavljenih novcem JP Elektroprivreda BiH, koji su odmah po isteku garantnog perioda, zbog potpune devastacije (doslovno je od buldožera ostala samo šasija), predloženi za otpis.

– Nestručan i neodgovoran rad sa mašinama i uređajima je često dovodio do oštećenja i kvarova. Rudnik nije na vrijeme obezbjeđivao potrebne rezervne dijelove i repromaterijale za sanaciju nastalih kvarova, a nerad mašina i opreme je rezultirao ili angažovanjem vanjskih izvođača, što je enormno uvećavalo troškove poslovanja ili izostankom proizvodnje, što je dalje povećavalo ekonomsku dubiozu Rudnika. Odluka o uvođenju prekida rada za dio uposlenika RU “Kreka”, o kojoj se ovih dana vodi polemika, samo je formalizovanje činjeničnog stanja, a ogleda se u tome da je u Rudniku „Kreka“ popularno uništiti stalno sredstvo i sredstvo za rad i više ne dolaziti na posao a primati platu. Za svo to vrijeme rade mašine trećih lica – navedeno je također u saopćenju.

I pored lošeg poslovanja, plate radnika nisu smanjivane. Najveći trošak u poslovanju rudnika je, kaže se u saopćenju, trošak plata, tako da je za 2020. godinu bilo planirano učešće plata u ukupnim prihodima od 49,6 posto, dok je ostvarenje iznosilo 77,4 posto. Za prvih šest mjeseci 2021. godine, planirano učešće plata u ukupnim prihodima je 38,5 posto, a ostvarenje je čak 83 posto.

Prema saopćenju, posebni problemi u poslovanju rudnika, zbog ugrožene likvidnosti, između ostalog su nemogućnost blagovremenog penzionisanja radnika zbog velikih neizmirenih obaveze po osnovu doprinosa za PIO/MIO i nezaposlene iz ranijeg perioda, kao i česte blokade računa zbog neizmirenih obaveza iz ranijeg perioda prema dobavljačima, ali i blokada računa zbog tužbi „radnika“.

Kako se navodi, posebno je problem u poslovanju zbog tužbi „radnika“ Rudnika zbog neuplaćenih obaveza za PIO/MIO. Čak cca 1.730 „radnika“ je podnijelo tužbe protiv rudnika, od čega je do sada 860 donesenih-dosuđenih u iznosu cca 6,84 miliona KM. Na taj iznos treba dodati i iznos sudskih troškova cca 791 hiljada KM. Za ostale tužbe za koje nije donesena presuda radi se o ukupnom iznosu cca 12 mil.KM. bez sudskih troškova.

– Nažalost, i ovdje smo identifikovali spregu „radnika“, Sindikata i nekih od bivših članova Uprave koji su sada advokati i zastupaju „radnike“. Ovaj nerad i sistematsko uništavanje RU „Kreka“ finasiran je sredstvima JP Elektroprivreda BiH. Zbog neostvarivanja proizvodnje i plasmana uglja u periodu 2010-2021. godina, što se odražavalo na poslovanje Rudnika i nedostatka sredstava prvenstveno za nastavak primanja plata u RU “Kreka” te kako bi obezbijedila planiranu proizvodnju električne energije, a samim time i dovoljne količine uglja, JP Elektroprivreda BiH vršila je avansne uplate po osnovu ugovora o isporuci uglja u ukupnom iznosu 123,36 mil. KM – navodi se u saopćenju.

Kako Rudnik uglja „Kreka“ nije mogao proizvodnjom i isporukom uglja opravdati dobivene avanse, JP Elektroprivreda BiH je za RU “Kreka” donijela Odluku o pretvorbi uplaćenih a neopravdanih avansa u dugoročnu pozajmicu u iznosu 123.363.316,02 KM, na period do 240 mjeseci, uz 24 mjeseca grace perioda.

Također, kako bi sanirali dubioze iz prethodnog perioda prema fondu PIO/MIO i omogućili penzionisanje svih uposlenika RU “Kreka” koji su stekli uslove za penziju, JP Elektroprivreda BiH je odobrila pozajmicu od 18.300.000,00 KM. Taj novac se već koristi za izmirenje dijela obaveza za doprinose za PIO/MIO i nezaposlene, otpremnine, čime je stvorena mogućnost penzionisanja radnika. Dosad su povučena sredstva iz pozajmice u iznosu 3,98 mil.KM.

Detaljno je urađena i analiza dosadašnjih ulaganja u RU “Kreka” od Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH koje je u prethodnom periodu odobrilo 94 miliona KM. Ulaganje u RU “Kreka” će biti nastavljeno, ali uz uslove dokazane opravdanosti i spremnosti da taj novac bude iskorišten na dobrobit i Rudnika i ulagača, što do sada nije bio slučaj.

Sve informacije koje se daju u javnost da su uzroci problema u RU “Kreka” neulaganja nisu tačne i ne odgovaraju činjeničnom stanju.

U narednom periodu RU „Kreka“ će donositi poslovne odluke kako bi bila izvršena konsolidacija Rudnika, obezbijeđena planirana proizvodnja i plasman uglja i stvorena mogućnosti za pozitivno poslovanje, a sve s ciljem opstanka Rudnika, navedeno je u saopćenju čiji su potpisnici v.d. direktora Rudnika “Kreka” Tuzla Husein Trumić i prokurista Adil Bašić, proslijeđenom medijima iz Elektroprivrede BiH.

Komentari

Autor: Fena

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.