Firma Kimeel iz Sarajeva koja posluje u sektoru građevinarstva, u cilju poboljšanja energetske efikasnost i zaštite okoliša, ugradila je solarne panele na krovu svog nedavno otvorenog prodajnog objekta.
Piše: A. TIRO / Fokus.ba
Ova firma je jedan od brojnih korisnika Paketa podrške EU za provođenje mjera energetske efikasnosti u mikro, malim i srednjim preduzećima u Bosni i Hercegovini. Sredstva koja su dobili nakon apliciranja na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša FBiH uspješno su implementirali, u šta smo se i sami uvjerili prilkom naše posjete ovoj firmi.
Bespovratna sredstva
Na ovaj način je Kimeel u modelu svog poslovanja uvrstila energetsku efikasnost, ključni aspekt moderniziranja ekonomija u BiH, gdje potrošnja energije i uticaj na životnu sredinu idalje ostaju značajni izazovi.
“Nastojimo iskoristiti nauku, znanje i informaciju domaćih ljudi kako bi usavršili poslovanje naše firme, lokalne zajednice i cjelokupnog našeg društva”, kazala nam je direktorica firme Kimeel Edita Kalač-Mizdrak.
Evropska unija prepoznala je važnost energetske reforme kao ključnog pokretača održivog rasta i ekonomskog razvoja. To su prepoznali i u spomenutoj sarajevskoj firmi. Njen predstavnik Ismar Mizdrak iznio nam je detalje u vezi s implementacijom ovog projekta.
“U samom planiranju našeg objekta zamislili smo ravni krov koji će biti pokriven solarnim elektranama. Otkako smo postavili ove panele, naši troškovi su se prepolovili. Solarni paneli su naša budućnost, a svi znamo koliko su oni važni za očuvanje okoliša. Nadam se da će se i ostali voditi našim primjerom jer definitivno postoje organizacije koje prepoznaju ovaj rad”, kazao je Mizdrak.
Kroz Paket energetske podrške EU je dodijelila 70 miliona eura bespovratnih sredstava za ublažavanje posljedica energetske krize i povećanje energetske efikasnosti za ugrožena domaćinstva, a dio sredstava namijenjen je za oko 400 mikro, malih i srednjih preduzeća.
Smanjiti gubitak energije
Putem grantova nastoje pomoći preduzećima, modernizirati svoje poslovanje, smanjiti gubitak energije i implementirati nove tehnologije koje proizvodni proces čine energetski efikasnijim.
Fond za zaštitu okoliša FBiH objavio je četiri javna poziva za dodjelu sredstava iz budžetske podrške EU za provođenje mjera energetske efikasnosti u mikro, malim i srednjim preduzećima.
Kako su naveli u izjavi za Fokus, svi javni pozivi su implementirani. Napominju da je budžetska podrška EU u ukupnom iznosu za mikro, male i srednje subjekte male privrede iznosila 12.912.315 KM.
Na upit koliko se kompanija javilo na javne pozive, odgovaraju da je kroz sve javne pozive tokom trajanja Programa zaprimljeno ukupno 816 prijava.
“Učešće su uzela ukupno 683 mikro, mala i srednja preduzeća. Od navedenog broja, 111 subjekata podnijelo je prijavu na javni poziv više od jednog puta, uz napomenu da se svaka ponovljena prijava mogla podnijeti tek po okončanju evaluacije prethodno podnesene prijave, te da nakon ostvarivanja prava na pomoć odnosno nakon odobravanja sredstava nije bilo moguće podnijeti novu prijavu odnosno ostvariti pomoć više od jednog puta. Uslove javnih poziva zadovoljile su 424 prijave, dok je 385 odbijeno zbog neispunjavanja uslova”, otkrivaju nam iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
Naglasili su da im je od ukupno raspoloživog budžeta za subjekte male privrede preostalo neutrošenih 467.508 KM. Neutrošeni iznos, kako navode, Fond će, u skladu s Odlukom o usvajanju Programa utroška sredstava, putem Federalnog ministarstva razvoja, preduzetništva i obrta vratiti u budžet Federacije BiH.
“Pokazalo se da se prihvatljivim sufinansiranjem subjekti male privrede mogu značajno ohrabriti i potaknuti na investiciju koju vlastitim kapacitetima ne bi mogli iznijeti, a koja će nesumnjivo rezultirati dugoročnim efektima kojih će biti uživaoci”, zaključuju iz Fonda.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić za Fokus je kazao da je energetska efikasnost investicija, a ne trošak.
“Mislim da je vrlo bitna aktivnost koju naša preduzeća moraju provesti u budućem periodu, s obzirom na sve što nas čeka kada je energetska efikasnost u pitanju. Lično to ne smatram troškom, već apsolutno investicijom i naša preduzeća treba da iskažu i dobru volju i naravno izdvoje finansijska sredstva kako bi išli prema energetskoj efikasnosti za budući period”, jasan je Lakić.
Ekonomska stabilnost BiH
Na naš upit kako bi ocijenio stanje u preduzećima na kojima ingerenciju ima Ministarstvo na čijem je čelu, Lakić nam govori da se nešto od toga već uradilo.
“Nisam zadovoljan trenutnom implementacijom mjera energetske efikasnosti u preduzećima i kompletnoj industriji FBiH i na tome bi se trebalo uraditi mnogo u narednom periodu, budući da nas čeka i karbon taksa od 1. januara 2026. godine koja će zasigurno opteretiti našu privredu. Moram istaći da je ovo ministarstvo, odnosno Vlada FBiH, u ovoj godini izdvojilo dva miliona KM da pomogne našoj industriji. Princip rada je sljedeći: da zajedno Razvojna banka i ovo ministarstvo kreću u implementaciju ovog projekta na način da bi Razvojna banka FBiH dala vrlo povoljan kredit, dok bi ovo ministarstvo iz svojih sredstava dalo do 15 posto grant sredstava. Na taj način želimo pomoći industriju da što prije ide ka mjerama energetske efikasnosti i zamislili smo da to uradimo na način da industrija instalira solarne panele na krovove svojih hala i eventualno ugradi toplotne pumpe”, rekao nam je federalni ministar.
Na kraju je dodao da je u potpunosti zagovornik partnerskog odnosa s institucijama i organizacijama EU u BiH.
“Imamo vrlo proaktivan pristup kada je u pitanju ‘mečiranje’ sredstava za ovu vrlo bitnu aktivnost za naredni period. Idalje ćemo nastaviti da radimo s međunarodnim organizacijama koje u BiH implementiraju mjere energetske efikasnosti”, zaključio je Lakić.
Inače, pomak ka održivim praksama EU poput ovakve je od vitalnog značaja za buduću ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine i njeno usklađivanje s politikama EU o energetici i zaštiti okoliša.
Energetska politika EU obuhvata snabdijevanje energijom, infrastrukturu, unutrašnje energetsko tržište, potrošače, obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, nuklearnu energiju, nuklearnu sigurnost, zaštitu od zračenja i mjere nuklearne zaštite. U skladu s tim, Bosna i Hercegovina na svom evropskom putu ima mnogo obaveza na usklađivanju pravnog okvira i organizaciji energetskog sektora.
