Biznis

Neizvjesnost i poskupljenja

Svjetska banka ima loše ekonomske prognoze za BiH

04/05/2022

Neizvjesnost i uticaji rata u Ukrajini pojačavaju potrebu da vlasti u Bosni i Hercegovini ubrzaju strukturne reforme

Svjetska banka objavila je redovni izvještaj za Zapadni Balkan u kojem je navela i ekonomske pokazatelje za Bosnu i Hercegovinu, koji nimalo nisu optimistični.

Piše: A. DUČIĆ

Kako se ističe u izvještaju, ekonomija Bosne i Hercegovine se snažno oporavila u 2021. godini nakon ekonomske krize izazvane pandemijom, sa procijenjenim rastom od 7,1 procenta. Rast realnog BDP-a je vođen naglim skokom izvoza i snažnim rastom privatne potrošnje. Međutim, očekuje se usporavanje rasta ekonomske aktivnosti u 2022. godini na 2,7 procenta, kako rat u Ukrajini bude uticao na trgovinsku razmjenu i dodatno povećao cijene energije i hrane.

– Neizvjesnost i uticaji rata u Ukrajini pojačavaju potrebu da vlasti u Bosni i Hercegovini ubrzaju strukturne reforme i vode obazrivu fiskalnu politiku kako bi ublažili povećane rizike, uz istovremeno nastojanje da kreiraju ekonomske prilike za svoje građane i postignu otporan oporavak nakon pandemije COVID-19“ – rekao je Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Ukupna inflacija u Bosni i Hercegovini u 2021 Hercegovina je, kaže se, porasla na 2 posto u odnosu na stopu deflacije od 1,1 posto godinu ranije i stopu inflacije od 0,6 posto u 2019.

– Indeks potrošačkih cijena (CPI) je skočio na 6,3 posto u decembru (g/g), nastavljaju se inflatorni pritisci koji su počeli oko sredine 2021. zbog jake potrošačke potražnje.

Inflacija cijena hrane je u međuvremenu, skočila na 10,8 posto u decembru (g/g) što rezultira godišnjom stopom inflacije hrane od 3,7 posto u 2021. a to je daleko najviša stopa od 2016. Cijene povrća porasle su preko 40 posto, a ulja na blizu 30 posto u decembru 2021 – kaže se u dokumentu Svjetske banke.

Nadalje, ističe se da je stopa nezaposlenosti u prvom kvartalu prošle godine pala sa 19,1 posto na 16,4 u drugom kvartalu. Iako je povećan broj radnih mjesta u poljoprivredi i građevinarstvu stopa zaposlenosti na 40,4 posto u trećem kvartalu ipak je na niskom nivou u poređenju sa drugim zemljama Zapadnog Balkana.

Dalje se navodi kako ekonomskim izgledima ovog regiona prijete ozbiljni negativni rizici. Širenje sukoba ili dugotrajan rat u Ukrajini, ističe se, mogli bi dodatno da otežaju globalnu trgovinu i dovedu do rasta cijena energije i hrane.

Rizici refinansiranja mogu se javiti ukoliko se nastavi trend nepovoljnih uslova na inostranim finansijskim tržištima. Održivost javnog duga može postati razlog za brigu ako se već ograničeni fiskalni prostor dodatno suzi usljed odgovora javnih politika na više cijene energije i hrane uz povećanje troškova refinansiranja.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.