Povodom obilježavanja Svjetskog dana prava potrošača na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održan je stručni događaj pod nazivom “Od police do aplikacije – može li cijena biti ista?”, u organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i GS1 Bosne i Hercegovine.
Događaj je okupio predstavnike institucija, akademske zajednice, trgovaca i organizacija za zaštitu potrošača, studente i učenike s ciljem otvaranja stručnog i konkretnog dijaloga o transparentnosti cijena, digitalizaciji tržišta i ulozi novih alata u zaštiti građana. U panelu su učestvovali Medina Čorda, pomoćnica ministra za unutrašnju trgovinu i zaštitu potrošača u Federalnom ministarstvu trgovine, Almedin Kadrić, direktor kompanije Penny Plus, Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja Futura, te prof. dr. sc. Marija Čutura, profesorica marketinga. Panel je moderirao prof. dr. Igor Živko.
Prije početka panel diskusije uvodno predavanje održala je Nevena Kravec-Stevanović iz GS1 Bosne i Hercegovine, s posebnim fokusom na značaj standardizacije i jedinstvene identifikacije proizvoda kao osnovnog preduslova za pouzdano i tačno funkcionisanje sistema za poređenje cijena. Istakla je da se ozbiljno poređenje cijena može vršiti samo ako se u različitim trgovinama upoređuje isti proizvod, zbog čega GTIN (Global Trade Item Number) predstavlja ključnu poveznicu sistema. Naglasila je i da prefiks 387 ne znači nužno da je proizvod domaći, već da se porijeklo utvrđuje na osnovu deklaracije. Govoreći o budućnosti tržišne transparentnosti ukazala je na značaj 2D kodova, GS1 Digital Link standarda te međunarodnih registara proizvoda i pravnih lica koji omogućavaju provjeru autentičnosti proizvoda i identifikaciju subjekata koji su ih stavili u promet.
Poseban fokus panela bio je na najavljenoj aplikaciji Federalnog ministarstva trgovine za poređenje cijena “Usporedicijene.ba”, koja bi u narednom periodu trebala postati jedan od ključnih digitalnih alata za informisanje potrošača u Federaciji BiH. Medina Čorda istakla je da je osnovni cilj razvoja aplikacije pomoć građanima i stvaranje ravnopravnijeg tržišta kroz veću transparentnost cijena. Aplikacija je trenutno u testnoj fazi, a početak primjene očekuje se nakon isteka mjere “zaključane cijene”, koja je produžena do 1. maja. U početnoj fazi obuhvatiće između 4.000 i 5.000 proizvoda. Obaveza će se odnositi na sve trgovce koji će Ministarstvu dostavljati spiskove svojih prodajnih objekata čija površina prelazi 401 m², uključujući supermarkete, hipermarkete i samoposluge. Za te objekte trgovci će imati zakonsku obavezu dostavljati cijene proizvoda koje Ministarstvo odredi. Ovakav pristup predstavlja značajan iskorak ka digitalizaciji tržišta i boljoj informisanosti potrošača.
Almedin Kadrić, govoreći iz perspektive trgovca, podržao je razvoj aplikacije, ali je ukazao na niz praktičnih i tehničkih izazova. Naglasio je da je tržište u Bosni i Hercegovini definisano kao slobodno i da dugoročno ograničavanje cijena ne može dati kvalitetne rezultate, te da fokus treba biti na transparentnosti i tehničkom uređenju tržišta. Posebno je istakao potrebu usvajanja međunarodne klasifikacije proizvoda, jer svaki trgovac trenutno koristi vlastitu internu klasifikaciju, što otežava implementaciju. Ukazao je i da se umjesto barkoda treba jasno referisati na GTIN kao međunarodni standard, te da bi umjesto Store ID-a bilo svrsishodnije koristiti GLN za identifikaciju poslovnih subjekata i lokacija. Kao izazove je naveo i definisanje domaćeg proizvoda, potrebu da neka polja u registraciji budu opciona, problem sinhronizacije cijena u periodu od 00:00 do 04:00 sata te potrebu da aplikacija prikazuje dostupnost proizvoda kako bi se izbjegla zabuna kod potrošača.
Marin Bago podržao je aplikaciju kao korisnu mjeru koja potrošačima omogućava da unaprijed provjere cijene i lakše planiraju potrošnju, ali je upozorio na potrebu realnih očekivanja. Istakao je da potrošači neće obilaziti više trgovina zbog pojedinačnih proizvoda, posebno uz rast cijena goriva, te da se mora uzeti u obzir i teritorijalna neujednačenost tržišta, jer nemaju svi gradovi velike trgovačke centre. Naglasio je da aplikacija može biti koristan alat ako se koristi kao pomoć pri donošenju racionalnih odluka.
Prof. dr. sc. Marija Čutura također je pozitivno ocijenila inicijativu, ali je ukazala na generacijski jaz u korištenju tehnologija. Istakla je da će uspjeh aplikacije zavisiti i od informisanosti građana, zbog čega su potrebne kvalitetne marketinške aktivnosti i edukacija. Upozorila je da bi nepodudaranje cijena između aplikacije i onih na polici moglo narušiti povjerenje građana, kao i da postoji reputacijski rizik za trgovce ukoliko ne dostavljaju tačne i potpune podatke.
Na kraju panela moderator prof. dr. Igor Živko istakao je da razvoj ovakve aplikacije predstavlja važan korak naprijed i pohvalu radu Federalnog ministarstva trgovine, ali i poziv svim učesnicima tržišta da doprinesu njenoj uspješnoj implementaciji. Naglasio je da transparentnije cijene znače zdraviju konkurenciju, više informacija za građane i uređenije tržište. Poručio je trgovcima da aplikaciju ne trebaju posmatrati kao prijetnju nego kao priliku za jačanje transparentnosti i povjerenja potrošača, koje postaje jedna od ključnih vrijednosti savremenog tržišta.
