Biznis

Aida Zejčirović

Tržište rada u 2020. doživjelo veliku transformaciju, očekujemo boljitak u drugoj polovini 2021.

08/01/2021

Za razliku od trendova koji su bilježeni prethodnih godina, potražnja radne snage iz BiH u evropskim zemljama je tokom 2020. godine izuzetno pala, a direktorica portala “BoljiPosao.com“ kazala je u intervjuu za Anadolu Agency da teret pandemijske krize u BiH uglavnom snosi privatni sektor, dok javni ne pokazuje solidatnost

Direktorica postala “BoljiPosao.com“ Aida Zejčirović rekla je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) kako je pandemija COVID-19 prošle godine uzrokovala veliku transformaciju tržišta rada, kako je utihnulo sve i pokazana je izuzetno mala potreba za radnicima unutar i izvan BiH.

“Tržište rada je u 2020. godini doživjelo veliku transformaciju zbog pandemije i došli smo u situaciju u kojoj nismo bili nikad. Tržište rada je utihnulo i veoma je mala bila potreba za zapošljavanje novih radnika. Mnoga preduzeća su propala, nisu mogla nastaviti svoju djelatnost. Dosta njih je bilo obuhvaćeno uredbom o zabrani rada tokom borbe protiv pandemije. Kompletan turizam i sve povezane djelatnosti sa njim su doživjeli krah i mnogi radnici su otpušteni“, kazala je Zejčirović.

Ukazujući na tešku situaciju na tržištu rada, Zejčirović je kazala da su najteže ipak, pogođeni turizam i ugostiteljstvo, ali i sve druge djelatnosti od proizvodnje i usluge do proizvodnje i prodaje.

“U ovoj situaciji je došlo do polarizacije između javnog i privatnog sektora, što nije dobro zbog toga što tržište mora da bude jedinstveno. Većinu tereta je podnio realni sektor, proizvodnja, turizam, transport i sve ostalo. Najviše tereta su podnijela mala i srednja preduzeća. Pretpostavka je da je 90 posto malih i srednjih preduzeća itekako osjetilo ovu krizu“, kazala je Zejčirović.

Naglasivši da će sav teret krize podnijeti privatni sektor, Zejčirović je kazala da javni sektor ipak, do sada nije pokazao nikakav interes, niti želju da se solidariše sa ostalim privrednim subjektima u BiH.

“Privatni sektor ima neke subvencije i pokušalo se nešto olakšati. Međutim, sve to dolazi suviše kasno, birokratija je izuzetno komplikovana i evo recimo da se sad odobravaju sredstva za subvencioniranje plaća za juni i juli. Vlasnici preduzeća su već morali isplatiti te plaće i tek sad će dobiti naknade, a pitanje je da li će ta naknada imati pravi efekt i pomoći im“, kazala je Zejčirović.

 Izuzetno smanjena potražnja radne snage u inozemstvu, izuzev u zdravstvu, IT-u i transportu

“Potražnja za našim radnicima u inozemstvu je prošle godine jako smanjena. Očekujemo da će, sa poboljšanjem situacije u vezi sa koronavirusom i što skorijom vakcinacijom, ta potreba za radnom snagom ponovo iskazivati. Njemačka je još uvijek u situaciji da joj trebaju mnogi radnici sa Zapadnog Balkana i njihov zakon o olakšicama za rad ljudi iz ove regije je stupio na snagu 1. januara ove godine. Međutim, zbog situacije sa koronavirusom mnoga preduzeća koja bi trebala zapošljavati te ljude nisu u stanju normalno obavljati svoje djelatnosti“, kazala je Zejčirović.

Ona je navela da izražena potražnja za radnicima ipak postoji u nekoliko sektora, prvenstveno u zdravstvu, ali da se čini da ljudi u ovoj situaciji imaju mali interes da idu u inostranstvo, jer ih se sve manje odlučuje na takav korak.

Pored zdravstva, potražnja postoji i u sektoru informacionih tehnologija (IT) i sektoru transporta. Traže se vozači, radnici u djelatnostima koje se obavljaju online, a hit je trenutno potražnja za dispečerima transporta koji bi iz BiH organizirali transport robe u svijetu.

Posljednji podatak objavljen na stranici Agencije za statistiku BiH je za kraj oktobra prošle godine i stoji da je u evidenciji bilo 414.402 nezaposlenih, što je za 3,25 posto više u odnosu na taj broj iz istog perioda prethodne godine.

“Te statistike možemo uzimati s rezervom jer je u ovom periodu dosta ljudi ostalo bez posla koji nisu imali zakonski regulisan radni status, tako da je po našim procjenama stanje na tržištu rada još teže nego što zvanični podaci govore“, kazala je Zejčirović.

Neophodne će biti povlastice i rasterećenje privrede

Zejčirović je kazala da radnici trebaju da se informiraju i znaju svoja prava koja im garantira Zakon o radu, a koja su na snazi i tokom vanrednog stanja, kakvo je bilo tokom pandemije.

Pojasnivši kako poslodavci imaju mogućnost otpuštanja radnika kao ekonomskog i tehnološkog viška ili na osnovu sporazumnog raskida ugovora, Zejčirović je kazala da bi radnici trebali znati da prava na naknade od zavoda za zapošljavanje i druga prava ostvaruju samo u slučaju da su otpušteni kao višak.

“Može radnika poslati ili na godišnji i na rad od kuće, ali u tim slučajevima radnici imaju sva radnička prava kao i kada odlaze na posao. Zaposlenici trebaju da znaju koja su njihova prava i da se obrate inspekcijama ili nadležnim institucijama za provedbu Zakona o radu“, kazala je Zejčirović i dodala kako su pozitivnu ulogu odigrali zavodi za zapošljavanje jer su savjetovali ljude koji su ostajali bez posla kako da se ponašaju prema poslodavcima koji su zloupotrijebili ovu situaciju.

Ona je istakla da treba imati obzira i da su poslodavci u jako teškoj situaciji jer su bili često prinuđeni da otpuštaju radnike te je poručila da bi najbolje bilo da se poslodavci i zaposlenici na nekim realnim osnovama dogovaraju kako da zajedničkim snagama prebrode ovu krizu.

“Definitivno će se poslodavcima i uopšte privredi morati malo više izlaziti u susret jer je to pokretač razvoja svake države, pa i naše. Pogotovo mala i srednja preduzeća koja u većini slučajeva finansiraju državu. Morat će se davati određene povlastice i isto tako mislim da će se morati uraditi rasterećenje privrede da bi se otvarala nova preduzeća i da bi se stvorila nova radna mjesta“, kazala je Zejčirović.

Govoreći o agenciji na čijem je čelu, Zejčirović je kazala da su se prilično dobro organizirali u protekloj godini kao firma i zahvaljujući vlasnicima i partnerima našli put kako da opstanu bez otpuštanja radnika i dovođenja djelatnosti u opasnost.

“Naša očekivanja i nade su da će se smirivanjem situacije izazvane koronavirusom otvarati tržišta i da će zapošljavanje ići uzlaznom putanjom zato što ćemo jednostavno svi morati pokretati ponovo svoje biznise i vraćati se na put prosperiteta, obnavljanja tržišta, pronalaska novih kupaca i mi vidimo tu svoju šansu. Mi se nadamo da će u drugoj polovini 2021. godine sva tržišta se otvoriti i da će ljudi jedva dočekati da rade i posluju u normalnom ambijentu“, zaključila je Zejčirović.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.