Broj korisnika internet i mobilnog bankarstva u Bosni i Hercegovini u stalnom je porastu, a digitalne transakcije postaju sve prisutnije u svakodnevnom poslovanju građana i firmi.
Prema podacima Centralne banke BiH, elektronskim bankarskim uslugama (mobilno i internet bankarstvo) obuhvaćeno je više od 1,77 miliona klijenata, dok komercijalne banke bilježe rast aktivnih korisnika digitalnih kanala za više od 30 posto u posljednje dvije godine i porast ukupnog broja digitalnih transakcija za više od 35 posto, što pokazuje sve veću prihvaćenost i povjerenje građana u online finansijske usluge.
Prema zvaničnim podacima sa kojima raspolaže CBBiH, u BiH 22 banke nude elektronsko bankarstvo, a ovom vrstom usluge obuhvaćeno je ukupno 1.770.172 subjekta, i to 136.077 pravnih subjekata i 1.634.095 fizičkih lica.
Podaci komercijalnih banaka i iskustva korisnika
Prema podacima Raiffeisen banke u BiH, samo u 2025. godini broj digitalnih transakcija dosegao je oko četiri miliona, a nastavak rasta očekuje se i u ovoj godini.
„Kroz mobilnu aplikaciju, koja nudi cijelokupan ekosistem digitalnih novčanika, korisnici mogu upravljati svojim finansijama na jednostavan i siguran način“, kazali su Feni iz ove banke.
Sigurnost korisnika centralna je tema kako za komercijalne banke, tako i za Centralnu banku BiH. Raiffeisen banka kontinuirano primjenjuje najnovije standarde zaštite, uvodeći naprednu tehničku zaštitu aplikacija, višefaktorsku autentifikaciju i kontinuiranu edukaciju korisnika.
Sigurnosni standardi i regulatorni nadzor
CBBiH nadzire funkcioniranje platnih sistema, osigurava da banke provode bezgotovinska plaćanja na siguran i stabilan način te propisuje visoke sigurnosne standarde, uključujući višestepenu autentifikaciju i zaštitu transakcijskih podataka.
„Razvoj digitalnih rješenja u Raiffeisen banci odvija se uz korištenje infrastrukture Raiffeisen Bank International grupacije, čime se osigurava visoka pouzdanost i tehnološka naprednost. Planirana su brojna unapređenja digitalnih servisa, uključujući bolje module za upravljanje vlastitim podacima, jednostavnije korištenje digitalnih novčanika i dodatna sigurnosna unapređenja. Posebna pažnja posvećuje se starijim osobama i korisnicima s nižim stepenom digitalne pismenosti, kroz edukaciju, dostupnost pomoći u poslovnicama i pojednostavljeno korisničko iskustvo“, naveli su iz banke.
Modernizacija platnog prometa i SEPA integracija
CBBiH razvoj online i mobilnog bankarstva smatra sastavnim dijelom modernizacije platnog prometa i digitalizacije finansijskog sektora. Strateški plan Centralne banke BiH predviđa implementaciju sistema instant plaćanja koji omogućava brže, dostupnije i efikasnije elektronske transakcije.
Pored toga, unapređuju se postojeći RTGS i Žirokliring sistemi kroz detaljnu analizu potreba učesnika i implementaciju novih tehnoloških rješenja, s ciljem povećanja sigurnosti, pouzdanosti i interoperabilnosti platnih sistema.
„Jedan od strateški bitnih projekata CBBiH jeste priprema Bosne i Hercegovine za ulazak u SEPA platno područje (Single Euro Payments Area). To podrazumijeva usklađivanje zakonodavnog i regulatornog okvira s evropskim standardima, prilagođavanje tehničke infrastrukture te edukaciju banaka i drugih učesnika o SEPA pravilima i standardima“, kazali su Feni iz CBBiH.
Izazovi u primjeni bezgotovinskih plaćanja
Međutim, bezgotovinska plaćanja u BiH još uvijek se ne koriste u punom kapacitetu. Prema CBBiH, 44 posto naloga pokreće se elektronski, dok 56 posto ide fizičkim putem, iako elektronski nalozi čine 55 posto ukupne vrijednosti transakcija.
Većina građana koji imaju mobilne aplikacije za plaćanje ne koristi ih aktivno – tek jedna trećina korisnika redovno koristi ovu uslugu, dok dvije trećine imaju instalirane aplikacije, ali ih ne koriste kontinuirano.
„Bosanskohercegovački finansijski sistem je djelimično spreman za širu primjenu digitalnih novčanika i mobilnih aplikacija za plaćanje. Bankarski sektor je tehnološki veoma razvijen, posebno imajući u vidu zakonska ograničenja u kojima posluje u poređenju s EU zemljama. Većina banaka u BiH nudi mobilno i elektronsko bankarstvo. Finansijska edukacija, ponuda adekvatne infrastrukture koju karakteriziraju sigurnost, povoljnost, brzina i jednostavnost korištenja, predstavljaju osnov za veću penetraciju digitalnih novčanika i mobilnih aplikacija“, istaknuli su iz Centralne banke BiH.
Budući razvoj digitalnih plaćanja
Razvoj mobilnih i inovativnih rješenja, uključujući promociju mobilnih novčanika, QR plaćanja i aplikacija za digitalno bankarstvo, očekuje se da dodatno poveća prihvaćenost online usluga.
„CBBiH aktivno radi na uvođenju standarda i infrastrukture za digitalna plaćanja, uključujući TIPS Clone sistem instant plaćanja, koji bi trebao biti operativan u 2026. godini i omogućiti trenutno slanje sredstava između banaka, 24/7/365. Također se radi na standardizaciji QR koda kako bi se stvorila infrastruktura koja je brza, sigurna, povoljna i jednostavna za sve korisnike“, naveli su iz CBBiH.
Perspektive i očekivanja u narednim godinama
Digitalno bankarstvo doprinosi finansijskoj inkluziji, omogućavajući pristup osnovnim finansijskim uslugama bez odlaska u poslovnicu. Ključni preduvjeti za veći uspjeh ostaju stabilna internet infrastruktura, kontinuirana edukacija korisnika i jačanje povjerenja u digitalne kanale.
„U narednih pet godina Centralna banka BiH sebe vidi kao ključnog pokretača razvoja digitalnog finansijskog ekosistema. Fokus će biti na daljnjem razvoju platne infrastrukture, usklađivanju s evropskim standardima, integraciji s EU platnim sistemima, razvoju dodatnih servisa za brža, sigurnija i jeftinija plaćanja, te promociji finansijske i digitalne pismenosti“, kazali su iz CBBiH.
U narednom periodu građani i privreda u BiH mogu očekivati brže, sigurnije i inovativnije digitalne platne usluge, dok komercijalne banke planiraju unapređenja koja će dodatno povećati praktičnost, sigurnost i pristupačnost online bankarstva za sve korisnike.
