Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Vedad Halilović, direktor izvoza AS Group: Vratio se u BiH jer želi graditi svoju državu

vedad halilovic 12

Vedad Halilović, direktor izvoza AS Group, jednog od vodećih izvoznika iz BiH, mišljenja je da će najveći izazov u narednom periodu biti pozicioniranje na svjetskom tržištu brandova.

Ovaj mladi stručnjak smatra da AS Group, ali i svi kvalitetni domaći proizvođači imaju velike potencijale koje treba iskoristiti.

U intervju za Fokus.ba Halilović je između ostalog govorio o svom školovanju u Turskoj, originalnim i poznatim bh. proizvodima, potencijalima poljoprivrede, te zaštiti proizvođača i brendova…

Školovali ste i radili u Turskoj, šta vas je ponukalo da se vratite u BiH?

– U Tursku sam otišao na školovanje 2009. godine i ostao punih 8 godina gdje sam završio jednogodišnji kurs turskog jezika, četverogodišnji studij, magistrirao i radio pune tri godine. Prije samog odlaska na studije uslov koji sam sam sebi postavio jeste da ću se vratiti u svoju Domovinu. Ova država me je školovala do studija i osjećao sam neki dug ili potrebu da se vratim i pokušam izgraditi svoju karijeru ovdje gdje sam rođen.

Kako biste uporedili poslovne prakse te privredne i ljudske potencijale u Turskoj i BiH?

Halilović: Naše znanje je neupitno

– Turska je jedna od 20 najvećih ekonomija svijeta i sam nastup u inostranstvu kao dio tog velikog ekonomskog sistema daje velike prednosti. Turci kao narod su veoma radini, nekada i ne tako efikasni ali to nadoknađuju svojom upornošću i napornim radom. Bosna i Hercegovina ima također svoje prednosti kao što su geografski polažaj, prirodni resursi prije svega čisto i plodno zemljište. Ljudski potencijali su veliki, naši ljudi su temeljiti, a po meni najbitnija stvar jesu lideri koji trebaju da ih povedu i cijene.

Kao direktor izvoza velike kompanije kao štoje AS Holding možete li nam reći šta su danas najveći izazovi za plasiranje proizvoda na zahtjevna EU i druga tržišta?

– Jedan od najvećih izazova poslovanja na zahtjevnim tržištima jeste pronalazak kvalitetnog distributera koji je dobar u komunikaciji sa trgovinskim lancima, ali i sa proizvođačem. Prave informacije sa tržišta od strane kupaca su jako bitne kako bi se mi dodatno pripremili i prilagodili određenom tržištu. Imamo tu jako dobrih primjera saradnje.

Također, istakao bih još jednu posebnu vrstu izazova specifičnu samo za nas proizvođače iz Bosne i Hercegovine. Naša bosanska kuhinja je neponovljiva kao susret kulinarskih kulutura Istoka i Zapada. Gdje god na svijetu da ponudimo nešto iz naše tradicije kulinarstva kao što je bosanska kahva Zlatna džezva, ili Bosanski lokum, zatim Sarajevski somun, Začini za bosanska jela, itd., primijetimo ogromno interesovanje.

Halilović: Prednosti BiH su geografski polažaj, prirodni resursi i čisto i plodno zemljište

Zato smatram da će kao jedan od najvećih izazova u periodu koji je pred nama biti upravo pozicioniranje na svjetska tržišta brandova koji su nastali na tradiciji i ukusima bosanske kuhinje, kao globalnih brandova. Šanse su ogromne, i sve je zapravo do nas, da li ćemo ih iskoristiti.

Nedavno su se na okruglom stolu u Sarajevu okupile firme iz prehrambenog sektora. Koji su to potencijali koje BiH ima za kreiranje proizvoda koji su iznimno traženi u EU?

Poljoprivreda i proizvodnja hrane su nešto što Bosna i Hercegovina ima vijekovima i taj potencijal odnosno know-how se treba dodatno iskoristiti. Jako je bitno da se i neka percepcija u našem društvu koju imamo, nažalost, u posljednje vrijeme promjeni da je poljoprivreda nešto nazadno.

Dovoljni su nam primjeri SAD i Holandije koji ulažu ogromna sredstva da ostanu na vrhu ljestvice najvećih proizvođača hrane na svijetu. Naše znanje je neupitno, potrebno ga je još uklopiti sa najnovijim tehnologijama, a uz poticaje države i osiguranu kupovinu od strane grupacija kao što smo mi, uspjeh je neizbježan.

Šta je recept uspjeha AS Holdinga koji danas izvozi u preko 28 država svijeta?

U svim svojim komunikacijama sa medijima i kupcima ističem da je to naš kvalitet koji se gradi desetljećima. Pored toga je praćenje zahtjeva tržišta uz što je neizbježno i certificiranje.

Pored ISO, HACCAP, HALAL, KOSHER certifikata mi pratimo i neka najzahtjevnija certificiranja o sigurnosti hrane kao što je nedavno implementirani IFS koji još u potpunosti nije zaživio ni kod EU proizvođača a mi ga već imamo.