Biznis

Vijeće ministara: BiH povećala izvoz u Tursku za 66 posto

20/01/2016

Izvoz Bosne i Hercegovine u prvih devet mjeseci prošle godine u Republiku Tursku povećan je za rekordnih 66 posto što je prvenstveno omogućeno Sporazumom o izvozu mesa u iznosu od 15.000 tona kojeg je Vlada Republike Turske omogućila BiH po povoljnijim uvjetima.

Izvoz je povećan i u Sloveniju za 6,5 posto, Njemačku 4,9 posto, Srbiju 3,4 posto, Italiju 2,3 posto i Austrija 0,6 posto stoji u dokumentu Ekonomski trendovi u Bosni i Hercegovini za period januar – septembar 2015. godine kojeg je usvojilo Vijeće ministara BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

U tom periodu BiH je ostvarila ukupni izvoz roba u vrijednosti od oko 6,7 milijardi KM, što predstavlja nominalno povećanje od 4,2 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Inače, u prvih devet mjeseci 2015. godine ukupni bh. uvoz iznosio je približno 11,8 milijardi KM i smanjen je za jedan posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Direktna ulaganja u prvom polugodištu 2015. godine iznosila su 484,224 miliona KM, što je više za 5,8 posto u odnosu na prvo polugodište 2014. godine, dok su ulaganja u drugom kvartalu 2015. godine iznosila 280,9 mil. KM i veća su za 29 posto odnosu na isti period prošle godine.

Vijeće ministara BiH primilo je k znanju dokument Ekonomski trendovi u Bosni i Hercegovini za period januar – septembar 2015. godine u kojem se navodi da su ekonomske aktivnosti u BiH u drugom tromjesečju prošle godine bile veće za 4,4 posto u odnosu na isti period 2014. godine, odnosno veće za oko dva posto u odnosu na prvo tromjesečje 2015. godine.

Prema podacima Direkcije za ekonomsko planiranje, u BiH je u prvih devet mjeseci 2015. godine ostvaren rast fizičkog obima industrijske proizvodnje od 2,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine, a najznačajniji rast od 4,1 posto zabilježen je u okviru izvozno orijentiranih grana prerađivačke industrije.

Povećanje proizvodnje u ovom periodu bilo je praćeno i porastom broja zaposlenih u okviru bh. industrije od 1,3 posto, dok je rast zaposlenih u prerađivačkoj industriji iznosio oko 1,6 posto, što je više od prosječnog povećanja zaposlenih od 1,5 posto. Ukupan broj zaposlenih iznosio je 710,3 hiljade, a ukupan broj nezaposlenih smanjen je u ovom periodu za 1,2 posto i iznosio je 543,4 hiljade.

Budžetski prihodi s Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje su u trećem tromjesečju bili veći za 6,8 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Ukupni depoziti do kraja septembra iznosili su 16 milijardi KM, što je za pet posto više u odnosu na isti period 2014. godine, a ostvarena je i najveća neto štednja u iznosu od 1,9 milijardi KM, što je 336,7 miliona KM više u odnosu na devet mjeseci 2014. godine.

Vanjskotrgovinski robni deficit za period januar ‐ septembar 2015. godine iznosio je oko 5,1 milijardu KM i, u poređenju s istim periodom prethodne godine, smanjen je za sedam posto.

Vijeće ministara BiH upoznato je s izvještajem Ureda za reviziju institucija BiH revizije učinka „Nabavka ličnih dokumenata“ – studija slučaja i za realizaciju preporuka iz ovog izvještaja zadužilo Agenciju za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) i Ministarstvo civilnih poslova uz uključivanje i drugih institucija.

Koordinator za reformu javne uprave zadužen je da informira Vijeće ministara BiH o provedbi projekata u vezi s korištenjem elektronskih servisa u institucijama BiH, kako bi se građanima omogućilo da osjete pogodnosti posjedovanja elektronske lične karte.

Ured za reviziju dao je više preporuka s ciljem sprečavanja ponavljanje slabosti koje su uočene tokom nabavke ličnih dokumenata te poticanja razvoja e-servisa koji se mogu koristiti putem elektronske lične karte, kako bi građani BiH osjetili koristi od njenog posjedovanja.

Prema izvještaju, provođenje pregovaračkog postupka IDDEEA-e s jednim ponuđačem dovelo je u pitanje transparentnost i ekonomičnost postupka nabavke elektronskog čipa čija cijena u ličnim kartama od osam KM nije realna s obzirom na da podaci Ureda za reviziju pokazuju da su oni po fakturi dobavljača iznose blizu 1,1 euro, bez ostalih zavisnih troškova uvoza. Promjenom cijene čipa za samo jednu KM ukupna vrijednost ugovora mijenja se za pet miliona KM, imajući u vidu da je procijenjena, a kasnije i ugovorena ukupna isporuka pet miliona komada ličnih karata.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.