Biznis

Milica Marković

Za strane investitore poticaji u zapošljavanju su primamljivi, BiH na tome mora raditi

29/10/2021

Kod nas je pad stranih investicija za prošlu godinu bio 43 posto što će reći da su se obistinile te prognoze i naravno da to nije dobar pokazatelj za nas

U prvoj polovini ove godine u Bosni i Hercegovini su ostvarene strane investicije od oko 760 miliona KM, a do kraja godine očekuje se da će ih biti i više, što će biti značajno povećanje priliva stranih investicija u BiH u odnosu na prošlu godinu, rekla je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Milica Marković, direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH.

“Osjetili smo značajniji pad stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu tokom pandemije koronavirusa. Koronavirus i pandemija su napravili poremećaj u svim sferama života, najviše u zdravstvenoj sferi, ali i u drugim sferama u kojima radimo i čime se bavimo, gdje živimo, konačno u ukupnom ambijentu života Bosne i Hercegovine. Bilo je pada i u stranim investicijama. Recimo, s početka prošle godine, kada je pandemija tek krenula, odmah su ekonomski analitičari rekli da slijedi pad u ekonomiji, a pošto su i strane investicije svakako vezane za ekonomiju i za finansije, bilo je logično da će se to desiti i sa stranim investicijama. Prognoze su predviđale da će taj pad do kraja 2020. godine ići i do 40 posto na globalnom nivou”, kaže Marković.

Analize za 2020. godinu pokazuju da su prognoze bile poprilično tačne, odnosno da su analitičari bili u pravu, mada ima razlika od zemlje do zemlje.

“Smatra se da je na globalnom nivou to bilo do 35 posto. A, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, kod nas je pad stranih investicija za prošlu godinu bio 43 posto što će reći da su se obistinile te prognoze i naravno da to nije dobar pokazatelj za nas. U nominalnom smislu, strane investicije su za 2020. godinu iznosile oko 625 miliona KM. Godina ranije, 2019, bila je blizu 700 miliona KM, a recimo 2018. godina je bila najbolja u posljednjoj dekadi, kada su strane investicije iznosile gotovo milijardu KM. Za 2021. godinu, pošto se i sada radi na tome, a približava se i kraj kalendarske godine, rade se statistike i analize. Centralna banka BiH radi najdetaljnije i najsveobuhvatnije analize i ona te podatke oko direktnih stranih investicija objavljuje po kvartalima. Za prva dva kvartala je objavljeno i tu ima određenih pozitivnih pomaka. Podatak govori da su strane investicije za prva dva kvartala bile oko 760 miliona KM, što je značajno više nego za isti period prošle godine. To je pozitivan znak. Za vjerovati je da će to još rasti do kraja godine i da će u svakom slučaju ova godina biti bolja nego što je bila prethodna. Ekonomisti kažu da pravi oporavak u ekonomskom smislu, pa i u investicionom poslije pandemije slijedi od naredne, 2022. godine”, kaže Marković.

Ističe da je posljedica pandemije da velike kompanije i veliki strani investitori uveliko analiziraju i prave planove kako da izvrše realokaciju proizvodnih procesa, odnosno iz nekih drugih regija da ih presele u dio Evrope.

“Radi se, prije svega, o preseljenjima iz Azije u Evropu i na područje sjeverne Afrike. To bi moglo da pogoduje balkanskim zemljama, pa i Bosni i Hercegovini u slučaju da se oni opredijele da određene proizvodne procese presele kod nas, a svakako da analiziraju i tržište BiH. Kada o tome razmišljamo, treba svakako imati u vidu da velike multinacionalne kompanije ne gledaju samo poslovni ambijent i političku stabilnost jedne zemlje, što su svakako važni faktori u njihovom opredjeljivanju, nego i veličinu tržišta. Za multinacionalne kompanije, recimo, BiH kao zemlja od 3,5 miliona stanovnika je malo tržište i oni ako rade samo na velikim tržištima sigurno neće previše razmišljati o BiH. Ali, ima kompanija koje razmišljaju u regionalnom kontekstu, ne samo BiH, nego zemljama Zapadnog Balkana, i onda znamo sigurno, imamo informacije da razmišljaju o preseljenju svojih proizvodnih procesa u tu regiju”, ističe Marković.

To bi, navodi, moglo biti korisno za BiH jer ekonomija BiH u velikoj mjeri zavisi od stranih investicija.

“Da ne govorimo o privrednom i ekonomskom oporavku koji bi trebalo na to da se nadoveže. I to, svakako. Ali, prije svega, ekonomski ambijent u pozitivnom smislu zavisi primarno od stranih investicija. I to je prilika da se pojavimo i damo šansu takvim multinacionalnim kompanijama. S druge strane, oni iako odlično znaju našu situaciju, i političku i ekonomsku, a uz to prije nego što dođu i plasiraju svoj kapital, rade analize više segmenata društvenog života u zemlji u koju dolaze. Oni nas odlično upoznaju prije nego što i dođu i što se registruju u BiH. Oni isto tako znaju i prednosti BiH koje, naravno, promoviše i Agencija za unapređenje stranih investicija, a to su prirodni resursi koji su itekako njima primamljivi, naročito u pogledu energetike. To su voda, vjetar, sunce i biomase, koji su za investitore itekako atraktivni u BiH, za energetsku industriju. Također, turizam, agrarni sektor i naravno IT sektor u smislu da mi imamo kadrove koje proizvodimo, koje školujemo i koje oni onda nakon toga, pošto neki ili neće ili ne mogu da nađu posao u BiH, oni ih vrlo lako uzmu. Oni sve to znaju, tako da ima i pozitivnih stvari koje ih mogu opredijeliti da se stacioniraju u BiH”, ističe Marković.

Marković se osvrnula i na to koliko stalne političke krize u BiH utiču na strane investicije.

“Utiču sigurno u značajnoj mjeri. Na toj skali parametara koje strani investitori analiziraju i sagledavaju i koji ih u najvećoj mjeri opredjeljuju da li će doći ili ne sa svojim kapitalom u neku zemlju pod broj jedan je politička stabilnost. Jer sigurno da neko ko treba da plasira milionski kapital, ne želi to uraditi u nestabilnoj zemlji gdje nije siguran kako će se to na kraju završiti. Ali, taj segment nije presudan zato što ima i drugih parametara koje strani investitori kombinuju i na kraju donose odluku. Pored te političke stabilnosti, drugi faktor koji ih opredjeljuje je stanje nacionalne ekonomije. Potom povoljnost privrednog ambijenta, ali na njega ne gledaju samo kao na povoljnost BiH nego i i okruženju, koji eventualno ima refleksije i na privredni ambijent BiH. Veoma važan faktor za strane investitore je i razvijenost infrastrukture gdje se ne podrazumijeva samo putna infrastruktura i telekomunikacijske veze, nego i propisi, zakonski okvir i sve druge zakonodavne mjere koje se na njih odnose i kojih će se oni morati pridržavati kada dođu u tu zemlju”, ističe Marković.

Bitne su olakšice koje određene zemlje daju stranim investitorima. Jedna od najvećih manjkavosti u tom segmentu, koja ih možda nekada i odbija da dođu ili sporije odlučuju da dođu u BiH, je slab poticaj za zapošljavanje ljudi.

“Svaka strana kompanija, kada dođe, u 95 posto slučajeva zapošljava domaće stanovništvo. Primjerice, poticaji koje Srbija daje za zapošljavanje ljudi kreću se od tri do sedam hiljada eura po zaposlenom radniku. Za strane investitore taj segment je vrlo primamljiv u Srbiji. A, to BiH ne daje i ne omogućava im. Ima doduše nekoliko primjera lokalnih zajednica i opština koje daju, ali to je sve simbolično. To je ono što ih najviše zanima, kao naravno i sve ostalo. Imamo, dakle četiri parametra koja su za strane investitore važna i presudna. Kada sve to sagledaju i analiziraju, oni donose onda konačnu odluku o tome da li će doći u neku zemlju ili ne. U BiH svakako imamo još dosta da poradimo na svim parametrima koji opredjeljuju strane investitore i da stvaramo povoljniji ambijent. Mada u BiH vlast i na državnom i na entitetskom nivou već je dosta uradili, odnosno uradili su onoliko koliko su mogli”, navodi Marković.

Obezbjeđenje slobodnih zona koje investitorima daju određene pogodnosti u toku poslovanja je regulisano zakonom i na državnom i na entitetskom nivou.

“To je značajna povoljnost koja se daje stranim investitorima. Tu su i poreske stope, gdje je PDV striktno određen 17 posto na teritoriji cijele države, i oni tu nemaju problema da ih čekaju nepoznanice ili nekakve promjene sa kojim oni nisu upoznati u startu. To je određeno i definisano. Isto je kada je u pitanju i porez na dobit i porez na dohodak koji su u iznosu od 10 posto. To je također, fiksirano i određeno. Oni su tu načisto na početku, Oni znaju koje su im obaveze i to se neće brzo ili lako promijeniti. Tako da ima tu i pozitivnih strana koje je BiH njima omogućila, ali svakako da ima zemalja u okruženju koje daju još i bolje ponude. Zbog toga mi u BiH trebamo još raditi na tome”, naglašava Marković.

Govorila je i o tome koliko administrativne prepreke i sporost prilikom pribavljanja dokumenata utiču na sporiju realizaciju stranih investicija u BiH.

“Zakonski okvir koji se na njih odnosi i sve te procedure koje se odnose na strane investitore, oni znaju u startu da ih moraju ispoštovati i da se moraju kretati u tim okvirima. Naravno da tu ima dijelova koji se mogu poboljšati da bi to bilo atraktivnije za strane investitore i da bi se oni prije odlučili da dođu i da plasiraju kapital u BiH. Posao Agencije za unapređenje stranih investicija je između ostalog i da ukazuje na neke manjkavosti najviše u zakonodavnoj sferi koje bi se mogle popraviti i mi to i radimo. Na kraju godine napravimo analizu svega toga, jer mi smo od 2007. godine započeli program sa njima, gdje pratimo investitore koji su realizovali određene projekte i investitore koji su najčešće u procesu reinvestiranja. U tim procesima reinvesticija oni nama ukazuju šta je to što je njima smetalo ili otežavalo te prethodne investicije koje su realizovali. Na osnovu toga se pravi izvještaj o tome sa preporukama Vijeću ministara BiH šta bi trebalo u tom segmentu uraditi. Tako da to je naš doprinos, a u svakom slučaju i neke druge stvari koje su njima prepreke oni se nama svakodnevno obraćaju i traže pomoć i intervenciju FIPA-e. Ako imaju neke sudske postupke, probleme sa poreskim institucijama, odnosno dileme i nedoumice, ono što FIPA može da razriješi to na osnovu upita institucijama traže odgovore i upoznajemo strane investitore sa tim odgovorima kako stvari stoje. Ono što FIPA ne može da razriješi, strane investitore upućuje na advokate, koji to mogu završavati za njih. To su stvari koje se moraju permanentno pratiti”, kaže Marković.

Zahtjevi i sugestije koje oni upućuju FIPA-i i državnim institucijama BiH, kaže, dobronamjerni su i u cilju da još lakše realizuju nove investicije.

“Svaka nova investicija će proizvesti neku novu, što je svakako dobro i za državu u cjelini. A, oni najćešće u tim reinvesticijskim aranžmanima povećavaju i broj zaposlenih što je jako korisno. Pored toga što oni ovdje ostvaruju profit, plaćaju poreze i to utiče na ukupan dohodak, druga važna stvar od stranih investicija je svakako zapošljavanje ljudi u BiH”, kaže Marković.

Navodi da su do kraja 2020. godine sve promocije potencijala BiH skoro stale zbog pandemije.

“U ovoj godini stanje se počelo popravljati na način da su se sajmovi, naročito u Njemačkoj, počeli održavati uz sve mjere predostrožnosti zbog pandemije, bilo da ste vakcinisani ili da morate imati PCR test za ulazak na sajam, kako god, uz naravno obavezno nošenja maski u tim prostorima. Oni su na taj način počeli to da organizuju. Bio je jedan značajan sajam u septembru u Frankfurtu, u oktobru IT industrije gdje su bili predstavnici FIPA-e. Neki drugi koje smo očekivali da će se desiti, recimo u automobilskoj industriji, još uvijek nije najavljeno da će biti do kraja ove godine. A, bio je prošle godine u novembru”, ističe Marković.

Sajam na kojem nije bilo predstavnika FIPA-e, kaže, ali jeste predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH je bio u septembru u Kelnu, sajam hrane i agro proizvoda. Bilo je nekoliko firmi iz BiH koje su tamo predstavile proizvode. Ono što je dobro u ovoj godini, napominje, jeste trend da strane delegacije koje dolaze u BiH sve više dolaze i u FIPA-u.

“U toku ove godine bilo je više posjeta takvih delegacija. Ona koja je bila posljednja i bila je vrlo značajna je japanska delegacija poslovnih ljudi koji su boravili u BiH i FIPA. Tom prilikom smo im napravili prezentaciju i obavijestili ih o svemu. Oni su bili zainteresovani prije svega za uvoz sira, meda i vina. U tom dijelu su posjećivali Livno i Banjaluku kada je u pitanju sir, Hercegovinu za vino gdje su posjetili neke proizvođače. Ono što mi radimo i na čemu potencirati jeste sinhronizacija aktivnosti sa bh. diplomatsko-konzularnim predstavništvima, prvenstveno ambasadama. Ambasadori pored toga što su diplomate i predstavljaju zemlju, u neku ruku imaju i obavezu te ekonomske diplomatije, da pospiješe ekonomsko osnaženje zemlje iz koje dolaze. I mi smo u kontaktu sa našim ambasadorima i obezbijedili smo dolazak takvih delegacija u BiH i u FIPA-u. Ambasador u Japanu je radio na tome i na kraju organizovao posjetu japanske delegacije. Bila sam u septembru u posjeti privrednim komorama Grčke koja je bila domaćin. Razgovarano je o potencijalnoj saradnji. I dogovoreno je da do kraja novembra privredna delegacija Grčke dođe u BiH. FIPA bi bila domaćin uz partnerstvo Vanjskotrgovinske komore BiH i Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH. Ugostit ćemo ih i razgovarati o potencijalnoj saradnji između bh. i grčkih privrednika. Prilikom posjete Grčkoj vidjela sam da je ambasadorica BiH u Atini itekako angažovana na domenu ekonomske diplomatije”, navodi Marković.

Kaže da ima još takvih primjera. Početkom godine bila je delegacija iz Kuvajta koja je isto tako došla u FIPA-u posredstvom bh. ambasadora.

“Ta aktivnost na ekonomskoj diplomatiji se pospješila. Mislim da smo i mi u FIPA dali određen doprinos, odnosno da smo dali određen signal da se to mora malo intenzivirati. I preko MVP-a BiH, a naravno i neki ambasadori se u FIPA-u direktno obraćaju u smislu da budemo domaćini i da primimo neku delegaciju i da napravimo tu prezentaciju koja je jako važna”, navodi Marković.

FIPA će, kaže, i sada i narednih godina obavljati svoju redovnu aktivnost. Ono što im je primarno i ključno u programskim aktivnostima je promocija i predstavljanje svih potencijala i resursa BiH da bi se privukla pažnja stranih kompanija i stranih investitora koji će doći ili jesu tu.

“Mi ćemo ih podstaći da reinvestiraju, da iz realizovane investicije naprave neku novu. Očekuje se da će se 2022. godine još više aktivirati sajmovi, forumi i međunarodne aktivnosti. Jer, Vijeće ministara BiH zna da je neophodno da FIPA izađe i izvan BiH, odnosno da se ode stranim kompanijama ‘na noge’, da ih se traži i da im se predstave potencijali.”

Navodi primjer posjete Privrednoj komori Nirnberga u Njemačkoj, koja ima 150 članica.

“Oni su dio velike Privredne komore Minhena koja okuplja 500 članica. To je jedna vrlo velika sfera u kojoj možete da djelujete. Na taj način smo u septembru prošle godine napravili dobru komunikaciju sa Privrednom komore Austrije. Imali smo sastanak sa direktorom Privredne komore Austrije za jugoistočnu Evropu. Tada smo dogovorili da jedan dio projekata ustupimo i dostavimo na njihovu web stranicu kako bi njihove članice mogle brže da budu upoznate. Rezultat toga je da je jedna austrijska kompanija ove godine tražila od FIPA deset projekata za proizvodni segment. Dostavljeni su s kojima FIPA raspolaže i napravljena je selekcija i svedeno je na pet. Zbog pet projekata vlasnik austrijske kompanije je došao da posjeti lokacije gdje smo sugerisali da bi mogao da postavi proizvodnu lokaciju”, navodi Marković i dodaje:

“On je izabrao Banjaluku, Gradišku i Laktaše. Prvi pogon koji će otvoriti za 150 zaposlenih će biti u Gradišci, jer je gradonačelnik tamo dao idealne uslove. Već postoji objekat koji je veličine 20 hiljada metara kvadratnih, koji je na raspolaganju, koji može da mu se ustupi. Raspolaže sa slobodnom zonom i prostorom gdje može da organizuje tu vrstu proizvodnje. Rekao je da će otvarati drugi i treći pogon i da u maksimalnom kapacitetu može da zaposli 500 ljudi. To je rezultat saradnje sa Privrednom komorom Austrije. Isto tako očekujemo da ćemo slične poslove praviti i sa Privrednom komorom Njemačke, konkretno Nirnberga, ili kada bude dolazila privredna delegacija iz Grčke što očekujemo da bi moglo da se desi do kraja novembra.”

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.