Asim Halilbašić imao je raznolik put kroz profesionalni život — od sektora bankarstva do IT industrije, koja mu, prema njegovim riječima, danas donosi sreću i osjećaj ispunjenosti.
Danas kao jedan od partnera u IT kompaniji Omnitask iz Sarajeva Asim sa svojim timom razvija startupe, scaleupe, te etabliranim kompanijama pretvara ideje u funkcionalne digitalne proizvode. Iako su specijalizirani za FinTech, E-commerce, Blockchain i HealthTech projekte, njihovo iskustvo se proteže i na brojne druge domene, što ih čini fleksibilnim i prilagodljivim partnerom za različite tipove digitalnih rješenja.
Prvi kontakt s računarom
Halilbašić u razgovoru za FokusIT se prisjeća svojih početaka te nam otkriva kada je imao prvi kontakt s računarom.
„To se desilo još u ratnim godinama. Rođak koji je tada studirao na ETF-u preselio se kod nas, a sa sobom je donio i računar — legendarni Pentium 286. Za mene i mog brata to je bilo nešto fascinantno. Gledali smo ga kako radi na njemu, kao da gledamo scenu iz naučnofantastičnog filma.“
Ističe da u godinama koje su uslijedile nije imao sreće da se sam usmjeri i krene u tom pravcu.
„Iako sam već tada osjetio znatiželju i iskreno interesovanje prema tehnologiji, život me nije odmah odveo tim putem. Trebalo je proći dosta vremena, iskustava i zaokreta da se krug zatvori i da se tehnologija pojavi kao moj profesionalni izbor.
Realnost je da su to bile godine kada je nama, a posebno našim roditeljima, ukradena čitava decenija društvene i tehnološke transformacije. Kao i mnogi iz moje generacije, krenuo sam ‘tradicionalnim putem’ – zaposli se u firmi, dobij ugovor na neodređeno, uzmi kredit, uklopi se u sistem i ‘ne talasaj’. Na početku sam radio razne poslove, kratkoročne i sezonske poslove: kao vozač, vodič, recepcioner, prodavač… I onda sam dobio svoju prvu ‘ozbiljnu’ priliku – iako je to prvobitno u suštini bio volonterski angažman – u jednoj banci. Tih pet godina u bankarskom sektoru bile su dragocjene.
Volontiranje za kopir-aparatom
Počeo sam kao neko ko je volontirao za kopir-aparatom, a zatim, korak po korak, prošao kroz cijeli spektar pozicija – od šalterskih do onih koje su podrazumijevale dublje uključivanje u poslovne i tehnološke procese. Imao sam sreću da radim i na produktnim i tehnološkim projektima, ali još važnije – upoznao sam ljude koji su mi pomogli da razbijem obrazac razmišljanja: ‘bitan je stabilan posao’. Da se razumijemo, naravno da jeste, ali je upitno šta u današnjem svijetu znači stabilan posao i koliko mi imamo kontrolu nad tim.
U tih pet godina shvatio sam da mi bankarski sektor ne donosi ni profesionalno ni lično ispunjenje. Poželio sam biti dio industrije koja je globalna, dinamična i puna izazova. To je bio IT“, dodaje naš sagovornik.
Pionirski potez
„U tom trenutku odlazak u totalno drugu industriju je bio pionirski potez u nekim mojim krugovima, jer pomisao ostavljanja sigurnog posla, odlaska u nešto skroz novo je bila naivna. A u suštini, mislim da sam kasnije i neke druge ljude pokrenuo da urade isto.
Sve vrijeme sam sebi postavljao pitanje: Želim li biti jedan od desetina hiljada sa istim znanjima i vještinama, ili jedan od sto… ili možda čak i jedini, i šta trebam uraditi da do toga dođe? Odgovor je bio jasan. Moram uložiti mnogo energije i truda i doći do unikatnih i vrijednih iskustava i vještina.
To je nešto što bi preporučio mladim ljudima da rade. Iako je u početku to samo ulaganje energije, vremena i vrlo često veoma stresno, meni se na kraju uvijek isplatilo, a vjerujem da će i drugima.“
„Dok gradite svoju karijeru, cilj ne bi trebao biti da budete jedan od hiljadu koji znaju i mogu raditi isti posao.“
Tada je, naglašava, počeo da se kreće u krugovima ljudi iz IT branše, išao na meetupe, networking događaje, čitao, učio, pitao.
„I nakon nekog vremena napravio sam ključni korak i zaposlio se u Infobipu. To je bilo u vremenu kada biznis i non-tech profili nisu još bili integralni dio IT industrije, posebno kod nas. Mogao bih danas reći da sam tada predvidio šta budućnost donosi, ali istina je da sam uglavnom bio spreman na rizik. Srećom, ispostavilo se kao dobra odluka. Tu sam stekao iskustvo koje i danas s ponosom nosim. Raditi u kompaniji koja je postala ‘unicorn’ (kompanije koje su prešle milijardu USD vrijednosti), putovati, upoznati ljude iz cijelog svijeta, raditi velike stvari – to su bila izuzetna iskustva“, jasan je Halilbašić.
“Prodaja” SMS-ova
Kako je vrijeme prolazilo, u BiH je IT scena rasla, a naš sagovornik se sjeća i momenta kada je svojim prijateljima rekao čime se bavi.
„Sjećam se razgovora s dragim ljudima gdje sam govorio da sam počeo raditi u firmi koja se bavi ‘prodajom SMS-ova’. Naravno, to je bila potpuna banalizacija tog biznisa, ali ljudima koji nisu nikada čuli za Infobip, to je bilo najjednostavnije objašnjenje. Njihova reakcija je često bila kombinacija čuđenja i nevjerice.
I danas se često našalim da kod kuće idalje malo ko zna čime se tačno bavim.
U međuvremenu je IT scena u BiH počela ozbiljno da raste. Počelo se dešavati ono što sam tada samo naslućivao – tranzicija sa inženjerski orijentisanog pristupa ka ‘product-first’ mindsetu. Više nije bilo dovoljno samo napisati kvalitetan kod, počela je dominirati šira priča: digitalni proizvodi, korisnici, dizajn, prodaja i biznis modeli.
Tada dobijam priliku da se pridružim Ministry of Programming – jednoj od najinovativnijih i, s razlogom, kultnih IT firmi u BiH. Bio je to kolektiv pun sjajnih ljudi, mojih prijatelja i profesionalaca koje i danas izuzetno cijenim i volim. Imao sam čast biti dio liderstva u toj fazi i to iskustvo je bilo istovremeno ogroman izazov i još veće bogatstvo.
Rapidni rast
U tih pet godina prošli smo kroz nevjerovatne faze — od pandemije, preko rapidnog rasta na tim od 200 ljudi, do razvoja desetina proizvoda za internacionalna tržišta. Često sam znao reći ‘nijedan dan nije isti’, i zaista nije bio.
To su definitivno bile pseće godine iskustva gdje jedna godina vrijedi kao sedam negdje drugo. Intenzitet i dinamika tog perioda teško se mogu opisati.
Radili smo s ljudima o kojima Netflix danas snima dokumentarce i sjedili za istim stolovima gdje su se donosile odluke i diskutovali o proizvodima i tehnologiji.
Takmičiti se na velikoj sceni i istinski odmjeriti svoj potencijal iskustvo je koje te oblikuje — jer istovremeno saznaš šta sve možeš, ali i koliko još imaš da naučiš.“
Velika satisfakcija
Nakon svih navedenih iskustava, otkriva nam da se zapitao šta dalje. Kako nam govori, tu dolazi Omnitask, kompanija koju je poznavao i ljude koje je cijenio.
„Dobio sam priliku da budem partner ljudima koje izuzetno cijenim i da budem dio nečega što je još malo, ali zdravo i iskreno. To je Omnitask priča. Ekipa koju sam znao od prije i njihove ljudske i profesionalne vrijednosti. Dobiti priliku da se priključim nečemu kao integralni dio, kao partner – da gradimo nešto novo za nas, ali i ljude koji s nama rade bio je novi izazov za mene. Imati sreću da budeš dio ekipe koja radi godinama vrhunske stvari, sa svjetskim klijentima iz Sjedinjenih Američkih Država, Evrope, ali i lokalno, a pri tome imati super kolektiv – to je rijetkost.
Za ljude koji su mnogo prošli u kompanijama raznih veličina (40 – 2000 ljudi) jasno je da je poseban izazov biti dio priče gdje možeš ostaviti veliki trag. Formalno u roli COO (koja za Linkedin zvuči sjajno – šala), u suštini si osoba koja nosi sve šešire koji su potrebni u bilo kojem danu. Legal, biznis, HR, operacije, tehnologija, logistika i sve što se može zamisliti. Ja to zovem – full stack u životu i poslu. Ali satisfakcija je velika jer imaš priliku da sve naučiš, proširiš svoje znanje i dobijes širinu, a ujedno doprineseš i vidiš kako (ako) raste.
Naravno, od iskustva gdje sam imao ljude za sve (pa i sektor koji se bavio internim putovanjima) dođeš do trenutka da to nije tako i to jeste izazov, ali ko god je startao nešto – zna da ima neka romantika u tome”, pojašnjava nam naš sagovornik
Svestran tim
Otkriva da u Omnitasku imaju veliko iskustvo u razvoju softverskih rješenja.
„Imamo zaista dobar i svestran tim koji razumije i tehnički i biznis aspekt proizvoda, te kao tehnološki partner pomažemo i vodimo naše klijente od inicijalnih ideja do razvoja kompletnog proizvoda (samim tim i njihovog biznisa). A naša najveća prednost koja donosi ogromnu vrijednost našim partnerima je naša agilnost i posvećenost donošenju vrijednosti našim partnerima bez korporativnih ‘kočnica’ većih kompanija, a oni to zaista cijene. To govori i stvar da mnogi s nama rade godinama na nekoliko različitih projekata, a radimo zaista s vrhunskim poduzetnicima i renomiranim brendovima širom svijeta. Tako da bih rekao da je to jedan od recepata za dobro poslovanje i kako ja lično vidim da treba da biznis funkcioniše“, dodaje.
Napominje da je sada cilj da se „otvore“ ka svijetu.
„Radimo na novom vizuelnom identitetu kompanije – od web-stranice do kompletne prezentacije našeg rada. Iako smo kroz godine realizovali niz uspješnih projekata, često nismo imali vremena da se posvetimo vlastitom predstavljanju. Znate kako kažu ‘kod majstora najlošiji auto’. Trenutno smo u coming soon fazi što se tiče javnosti.
Šta sam iz svega naučio?
U ranim fazama razvoja firme većinom smo radili kroz ekskluzivne saradnje s partnerima i klijentima koji su nas dobro poznavali. Danas, kada iza sebe imamo ozbiljno iskustvo, brojne reference i raznovrsne projekte, osjećamo da je pravo vrijeme da budemo vidljiviji i javnije ispričamo svoju priču.
Cilj nam je da kroz novi identitet jasno komuniciramo ko smo, šta radimo i kakve vrijednosti donosimo – i kao tim i kao partneri u razvoju digitalnih proizvoda.
Interesantno je posmatrati kako se biznis trendovi razvijaju, posebno unutar naše industrije. Kroz protekle godine bio sam svjedok brojnih globalnih dešavanja i tržišnih anomalija – od nevjerovatne ekspanzije potražnje za digitalnim rješenjima, koju često nazivamo zlatnim dobom IT industrije, do, mogu slobodno reći, šokova poput pandemije, geopolitičkih konflikata i globalne agresivne inflacije.
Ono što sam naučio iz svega toga jeste da opstaju i napreduju samo oni, bez obzira da li su kompanije ili pojedinci, koji se znaju brzo prilagoditi, a idealno i predosjetiti promjene koje dolaze.
A kada gledamo trenutnu situaciju, jedna od najvažnijih činjenica u našoj industriji je da razvoj softvera više nije ekskluzivna usluga koju je nužno skupo platiti, već više nego ikada postaje komoditet. Pojava i ubrzani razvoj AI alata je dodatno naglasila i ubrzala tu tranziciju. I iako se često naziva ‘trendom’, u ovom slučaju čvrsto mislim da AI fenomen nije prolazna faza – on je tu da ostane. Ubrzano se razvija, mijenja pravila igre i svakodnevno postaje sve prisutniji u svim sferama života. Način na koji živimo, radimo i donosimo odluke već se mijenja, a ovo je tek početak.“
Nemilost inovacije
Na kraju zaključuje da se IT mora prilagoditi ili prepustiti na nemilost inovacije, a što bi bilo jednako izumiranju.
„Firme i pojedinci koji su svoje postojanje temeljili isključivo na pružanju osnovne usluge ‘pisanja koda’ morat će izaći iz svoje komfort zone i prilagoditi se novoj realnosti. Jer novo doba je već tu – i ono donosi jasnu poruku: softver više nije ekskluziva, već postaje sve dostupniji, brže razvijen i lakše zamjenjiv uz pomoć alata koji se svakodnevno usavršavaju.
Danas već imamo alate, još uvijek relativno mlade, koji omogućavaju da posao koji je nekada zahtijevao tim od 4–5 ljudi i dva mjeseca rada završi jedna osoba s puno manje uloženog vremena. Slično se dešava i u dizajnu, content writingu i drugim kreativno-digitalnim disciplinama.
To ne mora nužno biti prijetnja, ali jeste jasan signal da se stvari mijenjaju. Ako firme ne prilagode svoj poslovni model, a pojedinci ne počnu nuditi dodatnu vrijednost – bilo kroz ekspertizu, širu perspektivu ili skup integrisanih vještina – njihova budućnost može postati ozbiljno upitna.
Prilagođavanje je nužnost
Ovo nije pesimističan scenarij, već novi poslovni i tehnološki poredak. Slične promjene su se dešavale i ranije, ali ne ovom brzinom i ne s ovakvom dubinom uticaja. Prilagođavanje nije opcija – to je nužnost.
Poseban izazov u ovom novom okruženju leži pred mlađim, manje iskusnim ljudima, onima koji tek ulaze u industriju. Oni su, nažalost, često i najugroženiji u momentima velikih promjena.
Moj iskreni savjet im je: ubrzajte svoj razvoj. Ubrzajte učenje, tražite znanje van onoga što vam je trenutno u opisu posla. Nemojte se zadovoljiti samo titulom developera, QA inženjera ili dizajnera. Razmišljajte šire. Učite o AI-u, full-stack pristupu, razumijevanju proizvoda, biznis logici, timskom radu, osnovama menadžmenta.
U vremenu kada se sve brzo mijenja prednost će imati oni koji imaju širinu – ne samo dubinu. A to se gradi proaktivnošću, radoznalošću i spremnošću da svaki dan naučiš nešto novo.
Fascinantno je koliko se naša percepcija budućnosti mijenja pred našim očima. Godinama smo čitali knjige i gledali filmove u kojima umjetna inteligencija zamjenjuje ljude u fizičkim poslovima, proizvodnji, logistici, uslugama itd. Međutim, stvarnost nas je iznenadila: ono što smo smatrali umno-kreativnim, ‘sigurnim’ poslovima, danas je pod najvećim utjecajem AI-a.
“Sveti gral”
Ironično, ali upravo su te profesije – pisanje, dizajn, analiza, strategija – prve na udaru promjena. To nas sve podsjeća da su naše pretpostavke o budućnosti samo hipoteze. Neke će se potvrditi, mnoge neće.
A jedina konstanta u svemu tome je – promjena.
Definitivno, ono što bi za sve nas, a posebno u kontekstu Bosne i Hercegovine, trebalo biti svojevrsni ‘Sveti gral’ jeste razvoj vlastitih digitalnih proizvoda. To je put kojim naše IT kompanije godinama žele da idu – neke intenzivnije, neke opreznije – ali to nikada nije bilo jednostavno ni lako izvesti, pa ni sada.
U tom scenariju naši ljudi i firme više ne bi trošili svoje znanje, talente, iskustvo i resurse isključivo na pružanje usluga koje su često podložne vanjskim okolnostima i tržišnim promjenama, a da budemo brutalno iskreni predstavljaju sirovinu. Umjesto toga, usmjerili bismo se na građenje proizvoda i biznisa koji rješavaju stvarne probleme korisnika, stvaraju dodatnu vrijednost i na kraju generišu znatno veći profit i dugoročnu stabilnost.
To bi nas pozicioniralo ne samo kao zemlju talentovanih inžinjera već i kao zemlju koja proizvodi uspješne proizvode i biznise. A to direktno doprinosi razvoju naše ekonomije i reputaciji na globalnoj sceni.
Neko će svakako morati biti pionir u tom smjeru i, iako se prvi koraci već dešavaju, vjerujem da nas tek čekaju značajniji pomaci. I koliko god bih volio da to budemo mi u Omnitasku, isto tako želim da to budu i druge firme. Jer kada uspije jedna kompanija, svi imamo korist i priliku u tome.“
