Dok se vodeći umovi u području umjetne inteligencije utrkuju kako bi natjerali tehnologiju da razmišlja više poput ljudi, istraživači sa Sveučilišta Elon postavili su suprotno pitanje: Kako će umjetna inteligencija promijeniti način na koji ljudi razmišljaju?
Odgovor dolazi s mračnim upozorenjem: mnogi stručnjaci za tehnologiju brinu se da će umjetna inteligencija učiniti ljude lošijima u vještinama bitnim za ljudskost, kao što su empatija i duboko razmišljanje.
“Bojim se – za sada – da će, iako će postojati sve veća manjina koja će imati sve značajniju korist od ovih alata, većina ljudi nastaviti prepuštati slobodu odlučivanja, kreativnost, donošenje odluka i druge vitalne vještine tim još uvijek primitivnim AI-jevima”, napisao je futurist John Smart u eseju podnesenom za univerzitetski izvještaj od gotovo 300 stranica, pod naslovom “Budućnost bivanja ljudima”, koje je ekskluzivno dostavljeno CNN-u prije njegova objava u srijedu, piše CNN.
Lošije vještine
Zabrinutost dolazi usred stalne utrke za ubrzanjem razvoja i usvajanja umjetne inteligencije koja je privukla milijarde dolara ulaganja, zajedno sa skepticizmom i podrškom vlada diljem svijeta. Tehnički divovi ulažu svoje poslovanje u uvjerenje da će umjetna inteligencija promijeniti način na koji radimo sve – radimo, komuniciramo, tražimo informacije – a kompanije poput Googlea, Microsofta i Mete utrkuju se u izradi “agenta umjetne inteligencije” koji mogu izvršavati zadatke u ime osobe. No stručnjaci u izvještaju upozoravaju da bi takav napredak mogao učiniti ljude previše ovisnim o umjetnoj inteligenciji u budućnosti.
Proliferacija umjetne inteligencije već je pokrenula velika pitanja o tome kako će se ljudi prilagoditi ovom najnovijem tehnološkom valu, uključujući može li dovesti do gubitka poslova ili generirati opasne dezinformacije. Izvještaj Sveučilišta Elon dodatno dovodi u pitanje obećanja tehnoloških divova da će vrijednost umjetne inteligencije biti u automatiziranju rutinskih, lakih zadataka kako bi ljudi mogli provesti više vremena u složenim, kreativnim aktivnostima.
Izvještaj od srijede također slijedi istraživanje koje su ove godine objavili Microsoft i Sveučilište Carnegie Mellon koje sugeriše da bi korištenje generativnih AI alata moglo negativno utjecati na vještine kritičkog razmišljanja.
Istraživači Sveučilišta Elon ispitali su 301 tehnološkog vođu, analitičara i akademika, uključujući Vinta Cerfa, jednog od “očeva interneta” i sada potpredsjednika Googlea; Jonathan Grudin, profesor informacijske škole Sveučilišta Washington i bivši dugogodišnji Microsoftov istraživač i voditelj projekta; bivši izvršni potpredsjednik Instituta Aspen Charlie Firestone; i tehnološka futuristica i CEO Futuremadea Tracey Follows. Gotovo 200 ispitanika napisalo je cjelovite eseje za izvještaj.
‘Fundamentalna, revolucionarna promjena’
Više od 60% ispitanika reklo je kako očekuju da će umjetna inteligencija promijeniti ljudske sposobnosti na “duboki i značajan” ili “temeljni, revolucionarni” način u sljedećih 10 godina. Polovica je rekla da očekuje da će umjetna inteligencija promijeniti čovječanstvo na bolje i na gore u jednakoj mjeri, dok je 23% reklo da će promjene biti uglavnom nagore. Samo 16% reklo je da će promjene biti uglavnom nabolje (ostatak je rekao da ne znaju ili očekuju male promjene u cjelini).
Ispitanici su također predvidjeli da će umjetna inteligencija uzrokovati “uglavnom negativne” promjene na 12 ljudskih osobina do 2035. godine, uključujući socijalnu i emocionalnu inteligenciju, sposobnost i spremnost na duboko razmišljanje, empatiju i primjenu moralnog prosuđivanja i mentalno blagostanje.
Ljudski kapacitet u tim područjima mogao bi se pogoršati ako se ljudi sve više okreću umjetnoj inteligenciji za pomoć u zadacima kao što su istraživanje i izgradnja odnosa radi pogodnosti, tvrdi izvještaj. A pad u tim i drugim ključnim vještinama mogao bi imati zabrinjavajuće implikacije za ljudsko društvo, kao što je “proširenje polarizacije, širenje nejednakosti i smanjenje ljudske slobode”, napisali su istraživači.
Evolucija umjetne inteligencije
Saradnici u izvještaju očekuju da će samo tri područja doživjeti uglavnom pozitivne promjene: znatiželja i sposobnost učenja, donošenje odluka i rješavanje problema te inovativno razmišljanje i kreativnost. Čak i među alatima koji su danas dostupni, programi koji mogu generirati umjetnička djela i riješiti probleme kodiranja među najpopularnijima su. I mnogi stručnjaci vjeruju da bi umjetna inteligencija mogla zamijeniti neke ljudske poslove, ali bi također mogla stvoriti nove kategorije poslova koje još ne postoje.
Mnoge zabrinutosti navedene u izvještaju odnose se na to kako tehnološki čelnici predviđaju da će ljudi uključiti AI u svoj svakodnevni život do 2035. godine.
Cerf je rekao da očekuje da će se ljudi uskoro oslanjati na AI agente, koji su digitalni pomagači koji bi mogli samostalno raditi sve, od vođenja bilješki tokom sastanka do rezerviranja večere, pregovaranja složenih poslovnih ugovora ili pisanja koda. Tehnološke kompanije već uvode rane ponude AI agenata – Amazon kaže da njegov obnovljeni glasovni asistent Alexa može naručiti vaše namirnice, a Meta dopušta kompanijama da stvore AI agente za korisničku službu koji će odgovarati na pitanja na njegovim platformama društvenih medija.
Takvi bi alati mogli uštedjeti ljudima vrijeme i energiju u svakodnevnim zadacima, dok bi pomogli u područjima poput medicinskog istraživanja. Ali Cerf također brine da ljudi postaju “sve više tehnološki ovisni” o sistemima koji mogu zakazati ili pogriješiti.
