Umjetna inteligencija (AI) u posljednjem je desetljeću sve više postala dio svakodnevnog života.
Koristi se za sve, od personaliziranja feedova društvenih medija do pokretanja medicinskih otkrića.
Međutim, dok se velike tehnološke kompanije i vlade takmiče da budu na čelu razvoja umjetne inteligencije, kritičari su izrazili oprez zbog moguće zloupotrebe, etičke složenosti i utjecaja na okoliš, piše BBC.
Šta je AI i za što se koristi?
AI omogućuje računarima da uče i rješavaju probleme na načine koji se mogu činiti ljudskima.
Računari ne mogu razmišljati, suosjećati ili zaključivati. Međutim, naučnici su razvili sisteme koji mogu obavljati zadatke koji obično zahtijevaju ljudsku inteligenciju, pokušavajući replicirati kako ljudi stječu i koriste znanje.
AI programi mogu obraditi velike količine podataka, identificirati obrasce i slijediti detaljne upute o tome što učiniti s tim informacijama.
AI također pomaže društvenim platformama kao što su Facebook, TikTok i X da odluči koje objave prikazati korisnicima. Streaming usluge Spotify i Deezer koriste AI za predlaganje muzike.
Naučnici također koriste umjetnu inteligenciju kao način za pomoć pri uočavanju raka, ubrzanju dijagnoze i identificiranju novih lijekova.
Računarski vid, oblik umjetne inteligencije koji računarima omogućuje otkrivanje objekata ili ljudi na slikama, koriste radiografi kako bi im pomogli pregledati rezultate rendgenskih snimaka.
Šta su generativni AI programi kao što su ChatGPT, DeepSeek i Midjourney?
Generativna umjetna inteligencija koristi se za stvaranje novog sadržaja koji može izgledati kao da ga je napravio čovjek.
To čini učenjem iz golemih količina postojećih podataka kao što su online tekst i slike.
ChatGPT i chatbot kineskog rivala DeepSeeka dva su naširoko korištena generativna AI alata. Midjourney može stvarati slike iz jednostavnih tekstualnih upita. Takozvani chatbotovi kao što su Googleov Gemini ili Meta AI mogu održavati tekstualne razgovore s korisnicima.
Generativna umjetna inteligencija također se može koristiti za izradu visokokvalitetnih videa i muzike.
Pjesme koje oponašaju stil ili zvuk poznatih muzičara postale su viralne, ostavljajući fanove ponekad zbunjenima oko njihove autentičnosti.
Zašto je umjetna inteligencija kontroverzna?
Iako priznaju potencijal umjetne inteligencije, neki su stručnjaci zabrinuti zbog implikacija njenog brzog rasta.
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da bi umjetna inteligencija mogla utjecati na gotovo 40% radnih mjesta i pogoršati financijsku nejednakost.
Profesor Geoffrey Hinton, koji se smatra jednim od “kumova” razvoja umjetne inteligencije, izrazio je zabrinutost da bi moćni sistemi umjetne inteligencije mogli čak dovesti do izumiranja ljudi – strah koji je odbacio njegov kolega “kum umjetne inteligencije”, Yann LeCun.
Kritičari također ističu potencijal tehnologije za reproduciranje pristranih informacija ili diskriminaciju nekih društvenih grupa.
Kao glavni razlog za to je što većina podataka korištenih za treniranje umjetne inteligencije dolazi iz javnog materijala, uključujući objave ili komentare na društvenim mrežama, koji mogu odražavati predrasude kao što su seksizam ili rasizam.
Skloni greškama
I dok su AI programi sve vještiji, još uvijek su skloni pogreškama. Generativni AI sistemi poznati su po svojoj sposobnosti da “haluciniraju” i potvrđuju neistine kao činjenice.
Google se također suočio s kritikama zbog netačnih odgovora koje su proizveli njegovi pregledi pretraživanja pomoću umjetne inteligencije.
To je povećalo zabrinutost oko upotrebe umjetne inteligencije u školama i na radnim mjestima, gdje se sve više koristi za sažimanje tekstova, pisanje e-pošte ili eseja i rješavanje grešaka u kodu.
