Nedavni izvještaj o medijskom istraživanju Felixa M. Simona s Reutersovog instituta za proučavanje novinarstva i Oxfordskog internetskog instituta otkriva da iako se umjetna inteligencija pokazala revolucionarnom, dosad nije uspjela. Dakle, zašto mediji brzo postavljaju AI?
U izvještaju Simon razmatra kako umjetna inteligencija preoblikuje, racionalizira i preoblikuje novinarstvo i javnu arenu.
Svakodnevni zadaci koje on ocjenjuje uključuju proizvodnju vijesti, distribuciju vijesti i prikupljanje vijesti, ali bi također mogli značiti i druge manje zadaće poput postavljanja događaja u hronološki red, sažimanja dugih tekstova ili najučinkovitijeg organiziranja rasporeda, javlja Euroactiv.
Tehnologija se toliko brzo razvija da već postoje različite vrste umjetne inteligencije koje se koriste u novinarstvu. Iako je generativna umjetna inteligencija u modi, potaknula je nova pitanja o tome jesu li redakcije spremne i uopće spremne nositi se s umjetnom inteligencijom.
Potencijali i brige
Niko ne sumnja u potencijal umjetne inteligencije da proizvede ogromne količine pisanog sadržaja, njenu sposobnost da sažme složene dokumente, strukturira priče, nacrta nacrte ili čak stvori pitanja koja odjekuju kod čitatelja.
Ali to također predstavlja izazove. AI je doprinio usponu “čurnalizma”, gdje sadržaj niske kvalitete preplavljuje medijske prostore i zloupotrebljava se za širenje dezinformacija i propagande.
Dakle, koja je svrha redakcija i medijskih kuća koje žure prihvatiti najnovija događanja u vrlo delikatnoj prekretnici u kojoj se novinarstvo danas nalazi, sa sve manjim interesom i povjerenjem u vijesti?
Pritisak za usvajanje umjetne inteligencije
Simon tvrdi da su novinske organizacije pod pritiskom da usvoje alate umjetne inteligencije zbog financijskih izazova s kojima se industrija suočava. Ovo daje temelj za raspravu o smanjenju troškova u teškim vremenima i strahovima od smanjenja radnih mjesta zbog umjetne inteligencije.
Drugi motivator je potencijal umjetne inteligencije da poveća učinkovitost u novinskim kućama. Simon piše da “različiti primjeri pokazuju da su postignuta povećanja učinkovitosti i produktivnosti”, uključujući alate za analizu podataka u proizvodnji vijesti ili automatiziranom prepisu.
Prepoznajući snagu umjetne inteligencije, Simon vjeruje da će ona odigrati transformativnu ulogu u preoblikovanju rada s vijestima, od uredničke do poslovne strane. Daljnji razvoj umjetne inteligencije promijenit će načine na koje će novinske organizacije koristiti ove alate.
Teški izbori
Novinarstvo se nalazi na raskrsnici u svom odnosu s umjetnom inteligencijom, oscilirajući između nade i razočaranja. U nadolazećoj će godini novinske organizacije vjerovatno donositi ključne odluke o ulozi umjetne inteligencije, kretajući se između dva potencijalna puta: umjetna inteligencija kao zamjena za ljudske novinare ili kao nadopuna njihovom radu.
Profesor novinarstva Alfred Hermida vjeruje da supstitucijski put nudi učinkovitost u uštedi troškova, ali riskira smanjenje radnih mjesta i kvalitete, dok komplementarni put naglašava javni interes i poboljšanje vještina, ali može biti izazovniji za održivost u industriji usmjerenoj na profit.
Dok se sektor vijesti bori s ekonomskim, političkim i društvenim pritiscima, Hermida predviđa da će 2025. biti ključna godina u oblikovanju budućnosti novinarstva usred uspona umjetne inteligencije, ovisno o izborima koje će industrija donijeti.
