Centri za podatke koji pokreću umjetnu inteligenciju i računarstvo u oblaku guraju potražnju za energijom i proizvodnju do novih granica. Globalna potrošnja električne energije bi se mogla povećati za čak 75% do 2050., prema američkom Ministarstvu energetike, a ambicije tehnološke industrije vezane uz umjetnu inteligenciju potaknule su veći dio porasta.
Više energije nego gradovi
Centri za podatke koji pokreću AI i računarstvo u oblaku uskoro bi mogli narasti toliko da bi mogli koristiti više električne energije nego cijeli gradovi.
Dok vodeći u utrci umjetne inteligencije guraju daljnji tehnološki napredak i implementaciju, mnogi smatraju da su njihove energetske potrebe sve više u suprotnosti s njihovim ciljevima održivosti.
“Novi centri za podatke koji treba istu količinu električne energije kao, recimo, Chicago, ne može tek tako izgraditi svoj izlaz iz problema osim ako ne razumije svoje potrebe za električnom energijom”, rekao je Mark Nelson, izvršni direktor Radiant Energy Group. “Te potrebe za snagom. Stabilno, direktno, 100% snage, 24 sata dnevno, 365”, dodao je, javlja CNBC.
Nakon godina fokusiranja na obnovljive izvore energije, velike tehnološke kompanije sada se okreću nuklearnoj energiji zbog njene sposobnosti da osigura ogromnu energiju na učinkovitiji i održiviji način.
Početak trenda
Google, Amazon, Microsoft i Meta među najprepoznatljivijim su imenima koja istražuju ili ulažu u projekte nuklearne energije. Potaknuti energetskim zahtjevima svojih centara podataka i AI modela, njihove najave označavaju početak trenda u cijeloj industriji.
“Ono što vidimo je da nuklearna energija ima puno prednosti”, rekao je Michael Terrell, viši direktor za energiju i klimu u Googleu. “To je izvor električne energije bez ugljika. To je izvor električne energije koji može biti uvijek uključen i raditi cijelo vrijeme. I pruža golem ekonomski učinak.”
