Povodom 9. juna, Međunarodnog dana arhiva, u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine otvorena je izložba „Sarajevski kulturni momentum: segmenti kulturnog života u Sarajevu kroz zbirke i fondove Historijskog arhiva Sarajevo“, autora Harisa Zaimovića, Saše Beltrama i Adnana Kalesića.
Izložba kroz arhivsku građu, dokumente, fotografije i druge izvore iz zbirki i fondova Historijskog arhiva Sarajevo predstavlja fragmente bogatog kulturnog života glavnog grada Bosne i Hercegovine, svjedočeći o njegovom kontinuitetu, raznolikosti i stvaralačkoj snazi kroz različite historijske periode.
Svjedočanstvo o kulturnom identitetu Sarajeva
Direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac istaknula je da se Međunarodni dan arhiva obilježava širom svijeta kako bi se ukazalo na značaj arhiva, arhivske djelatnosti i njihove uloge u društvu.
“Na panoima se mogu vidjeti simboli Sarajeva poput Vijećnice, Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i Narodnog pozorišta. Cjelokupna kulturna baština koja nam je ostavljena na čuvanje nalazi se upravo u arhivima. Na taj način možemo pokazati široj javnosti kako smo živjeli, radili, obrazovali se i kulturno razvijali”, kazala je Džigal-Berkovac.
Dodala je da će izložba tokom ove sedmice biti dostupna posjetiocima u prostorijama Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, koja je partner u realizaciji projekta.
Priča o ljudima, institucijama i kulturnom razvoju
Arhivski savjetnik Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović naglasio je da je cilj izložbe predstaviti dio kulturne historije Sarajeva kroz vrijednu arhivsku građu.
“Nemoguće je prikazati cjelokupan kulturni život grada, ali smo kroz ovu izložbu pokušali predstaviti zanimljive segmente razvoja sarajevske kulture. Knjiga i pisana riječ predstavljaju početak svega, pa tako i umjetnosti i kulturnog razvoja Sarajeva”, rekao je Zaimović.
Prema njegovim riječima, izložba obuhvata priču o poznatim sarajevskim institucijama poput Narodnog pozorišta, Vijećnice i Zemaljskog muzeja, ali i o manifestacijama, koncertima, operama i drugim događajima koji su oblikovali kulturni identitet grada.
“Ovo je priča o gradu, njegovim ljudima, institucijama, udruženjima i pojedincima koji su svojim djelovanjem utkali dio sebe u kulturni mozaik Sarajeva”, dodao je Zaimović.
Kulturni život od osmanskog perioda do danas
Jedan od autora izložbe, arhivist Adnan Kalesić, istakao je da se postavka sastoji od 21 panoa koji prikazuju širok spektar kulturnih dešavanja kroz historiju.
Izložba obuhvata period od osmanske uprave pa sve do savremenog doba, koristeći najstariju sačuvanu arhivsku građu kao polazište za prikaz razvoja kulturnog života Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
