Kamerni teatar 55 obilježava 71 godinu postojanja

Kamerni teatar 55 u Sarajevu obilježava 71 godinu postojanja i bogatu teatarsku tradiciju sa više od 323 premijere i 10.000 izvođenja

Redakcija
4 min čitanja
kamerni teatar 55

Kamerni teatar 55 obilježava 71. godišnjicu rada, podsjećajući na bogatu historiju pozorišne kuće koja je od osnivanja ostala prepoznatljiva po avangardnom pristupu, umjetničkim inovacijama i značajnom doprinosu teatarskoj sceni Bosne i Hercegovine.

Teatar je osnovan 7. marta 1955. godine kao „Malo pozorište“, a njegov utemeljitelj bio je Jurislav Korenić (1914–1974). Prateći savremena pozorišna kretanja u Evropi, pozorište je u Sarajevu donijelo nove dramaturške pravce, uključujući dramu apsurda, antidramu i „novu dramu“.

Scena koja je donijela novi teatarski izraz

Na sceni tadašnjeg Malog pozorišta izvođena su djela velikih svjetskih autora poput: Samuela Becketta, Alfreda Jarryja, Jeana Geneta, Eugenea Ionesca i Antona Pavloviča Čehova.

Jedna od posebnosti teatra bio je i scenski prostor s prstenastim gledalištem, gdje publika okružuje scenu, što omogućava intimniju i prirodniju glumačku igru i snažniji kontakt između glumaca i gledalaca.

PROČITAJTE JOŠ Rasprodata premijera predstave “Smrtni ishod atletskih povreda”, zakazane reprize

Promjena imena 1970. godine

Odlukom Pozorišnog savjeta 1970. godine „Malo pozorište“ dobilo je ime Kamerni teatar 55, koje nosi i danas.

Tokom decenija ova pozorišna kuća ostala je dosljedna avangardnoj tradiciji, postavljajući djela brojnih autora svjetske i domaće dramske književnosti, među kojima su: Bertolt Brecht, George Bernard Shaw, Harold Pinter, Luigi Pirandello, Federico García Lorca, Mihail Bulgakov, Fjodor Dostojevski, Henrik Ibsen, William Shakespeare, Arthur Miller, Jean-Paul Sartre i Václav Havel.

Promocija domaćih autora

Kamerni teatar 55 snažno je podržavao i bosanskohercegovačke autore, među kojima su Zlatko Topčić, Miodrag Žalica, Mirko Kovač, Safet Plakalo, Nedžad Ibrišimović, Sead Fetahagić i Dževad Karahasan.

Teatar kao simbol kulturnog otpora

Posebno mjesto u historiji teatra ima period opsade Sarajeva (1992–1995), kada je direktor i reditelj bio Gradimir Gojer.

U tom periodu Kamerni teatar 55 bio je jedan od simbola kulturnog otpora, realizujući čak 28 premijera i 941 kulturni program, uključujući predstave, koncerte, izložbe i promocije knjiga.

Impresivni rezultati kroz decenije

Tokom svog postojanja Kamerni teatar 55 ostvario je: 323 premijere, više od 10.000 repriznih izvođenja, djela 225 autora izvedena na sceni, te učešće više od 700 glumaca i umjetnika.

Teatar je gostovao u više od 20 zemalja širom svijeta i osvojio više od 600 nagrada i priznanja. Među najznačajnijim priznanjima je Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva, dodijeljena 1975. godine.

Predstave s najviše izvođenja

Među predstavama s najvećim brojem izvođenja izdvajaju se: „Umri muški“ Nikolaja Koljade – više od 530 izvođenja, „Žaba“ Dubravka Mihanovića – oko 280 izvođenja, monodrama „Po suncu ti meni hodio“ Safeta Kafedžića – 369 izvođenja ,„Rucante“ Božidara Ljumovića Zibe – više od 139 izvođenja, „Ljubav“ Murraya Schisgala – više od 211 izvođenja i „Hamlet u selu Mrduša Donja“ – 179 izvođenja.

Iz Kamernog teatra 55 poručuju da ova pozorišna kuća i dalje ostaje simbol umjetničke hrabrosti, inovacije i teatarske izvrsnosti u Bosni i Hercegovini.

Za bogatu arhivu teatra zaslužan je Munever Karšić, koji već 38 godina prikuplja, arhivira i sistematizira teatarsku građu.

Podijeli ovaj članak