Klačar: Kraljevina Koreta ispituje granice između umjetničkog i vanumjetničkog svijeta

U Galeriji Manifesto publika će biti pozvana da učestvuje u konstituisanju parlamenta Kraljevine Korete nakon održanih dvanaestih parlamentarnih izbora. Rezultati jedanaestih izbora uzrokovali su jednu od najvećih kriza u parlamentarnoj historiji Korete

Redakcija
4 min čitanja
Kraljevina Koreta ispituje granice između umjetničkog i vanumjetničkog svijeta
Kraljevina Koreta ispituje granice između umjetničkog i vanumjetničkog svijeta

Umjetnički događaj u tri čina „Sastav parlamenta Kraljevine Koreta“ Vojislava Klačara i Vlatka Ilića bit će upriličen 15. jula u Galeriji Manifesto u Sarajevu.

Kraljevina Koreta je umjetnički rad koji funkcionira poput složenog mehanizma u čijem su središtu njeni politički subjekti. Početkom devedesetih godina Vojislav Klačar, kojem je u tom trenutku bilo 13 godina, započeo je rad na Koreti iscrtavanjem njenih granica i pravljenjem prvih političara od dijelova isječenih iz novina. Danas politički život Korete čini više od 1.000 lutaka.

U Galeriji Manifesto publika će biti pozvana da učestvuje u konstituisanju parlamenta Kraljevine Korete nakon održanih dvanaestih parlamentarnih izbora. Rezultati jedanaestih izbora uzrokovali su jednu od najvećih kriza u parlamentarnoj historiji Korete.

Umjetnički proces

„Kraljevina Koreta je umjetnički proces koji mislim neprekidno, i to već godinama. Drugima počinjem da je pokazujem od 2004. godine, a od 2006. Vlatko Ilić i ja to činimo zajedno, kroz instalacije, vizuelne i auditivne materijale, ispitujući granice između umjetničkog i izvanumjetničkog svijeta“, kazao je za Fenu Vojislav Klačar.

Autori u obrazloženju rada navode da će se XII Sastav parlamenta, kao umjetnički događaj, odigrati u tri čina.

Prolog, odnosno prvi čin, koncipiran je kao kraće izlaganje korpusa smjernica upućenih publici, koje se tiču opažanja i doživljaja Kraljevine Korete kao umjetničkog rada i međuprostora koji ona uspostavlja.

Događaj u činovima

U središnjem, drugom činu, zajedno s publikom postavlja se parlament, uporedo s razgovorom o političkim partijama i akterima Korete, izbornim rezultatima i mogućim postizbornim koalicijama, ali i o pitanjima učešća u političkom životu, modelima reprezentacije, okulocentrizmu i vizuelnoj kulturi.

Nakon uspješnog konstituisanja parlamenta kao prizora, događaj će biti okončan intervjuom, odnosno trećim činom, s Vojislavom Klačarom. Razgovor će voditi novinarka Nataša Gvozdenović.

XII Sastav parlamenta Kraljevine Korete predstavlja nastavak zajedničkog rada Vojislava Klačara i Vlatka Ilića.

Dugogodišnja saradnja

Od 2006. godine iz njihove saradnje nastali su umjetnički radovi „Radikalna intimnost“ (Theaterhaus G7, Mannheim, 2023), „Priča o vojniku“ (Beogradska filharmonija, 2018), „Ana Frank“, prema „Dnevniku Ane Frank“ (Narodno pozorište „Sterija“, Vršac, 2016), „Pet nivoa pet razgovora dr. Svetolika Plesnika i dr. Marije Polek“ (Radio Beograd, 2016), „Formiranje X Vlade Kraljevine Korete“ (Hebbel Theater, Berlin, 2009), „Osnivanje III Univerziteta u Kraljevini Koreti“ (Geschwister-Scholl-Haus, Leipzig, 2008) i „Parlamentarna historija Korete“ (BELEF, Beograd, 2007), kao i brojni drugi projekti.

Uz Klačara i Ilića, u realizaciji rada učestvuju germanistkinja Paola Petrić te novinarka, pozorišna kritičarka i teatrologinja Nataša Gvozdenović.

Vojislav Klačar, doktor umjetnosti u oblasti višemedijskog stvaralaštva, profesor je na Fakultetu savremenih umjetnosti u Beogradu.

Autori i saradnici

Vlatko Ilić, doktor nauka u oblasti teorije umjetnosti i medija, profesor je na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu i direktor Instituta za pozorište, film, radio i televiziju. Autor je više naučnih monografija: „Estetički ogledi o savremenoj umjetnosti: teatar privida i boli“, „Savremeno pozorište: estetsko iskustvo i prestupničke prakse“ i „Uvod u novu teoriju pozorišta“.

Paola Petrić je germanistkinja koja je završila Diplomatsku akademiju u Ministarstvu vanjskih poslova Srbije i Crne Gore, kao i Kolegij za dobru upravu Njemačkog društva za vanjsku politiku u Berlinu. Radila je kao asistentica u nastavi na predmetu Njemački jezik i kultura na Pravnom fakultetu Univerziteta Union u Beogradu. Autorica je prijevoda nekoliko knjiga s njemačkog na srpski jezik u izdanju izdavačke kuće Karpos. Prije nego što je postala direktorica Fondacije Heinrich Böll u Sarajevu, dugi niz godina radila je u istoj fondaciji u Beogradu.

Nataša Gvozdenović je novinarka, pozorišna kritičarka i teatrologinja iz Novog Sada. Njeni tekstovi, kritike i prilozi objavljivani su u brojnim medijima i publikacijama, među kojima su Radio-televizija Vojvodine, Al Jazeera Balkans, Vrijeme, NIN, Politika, Oslobođenje i časopis Scena.

IZVORI:Fena
Podijeli ovaj članak