Selektorica Takmičarskog programa – dokumentarni film ovogodišnjeg 31. Sarajevo Film Festivala Rada Šešić za publiku je izabrala 20 filmova od 300 koliko ih je ove godine bilo prijavljenih za Takmičarski dokumentarni program.
“To je više nego lani i pokazuje da autori žele da imaju čak i svjetske premijere baš kod nas. Imamo ove godine pet svjetskih i tri internacionalne premijere. Izabrano je na kraju selekcije 12 cjelovečernjih dokumentaraca i osam kratkih te jedan film izvan konkurencije”, izjavila je selektorica Takmičarskog programa – dokumentarni film Sarajevo Film Festivala Rada Šešić u razgovoru za Fenu.
Ljubav kao pokretačka tema
Govoreći o filmovima koji će ove godine biti prikazani u okviru tog programa, kazala je da, “unatoč očiglednim odjecima tragedija na globalnom nivou, autori dokumentaraca slave snagu ljubavi kao najjačeg životnog pokretača, bilo da se radi o obiteljskim ili ratnim pričama”.
“Posebna vrijednost je u tome da se i kroz te, naizgled samo obiteljske priče, može saznati dosta o sociopolitičkim uvjetima života u određenoj sredini. Imamo nekoliko filmova o roditeljima, dva o očevima i dva o majci. Svaki je dirljiv i poseban. U programu su i dva filma o kreaciji i stvaralaštvu koja donose promišljanje vremena iz prošlosti Jugoslavije – filmovi ‘Treći svijet’ hrvatskog reditelja i publiciste Arsena Oremovića o grupi Haustor te djelo slovenskog sineaste Damjana Kozole o umjetničkoj grupi OHO (OHO Film je izvan takmičarskog dijela)”, navela je Šešić.
Osvrnuvši se i na ratne te porodične priče kojima se bave izabrani filmovi, ističe kako program otvara bh. film “Bosanski vitez” Tarika Hodžića, u produkciji Adnana Ćuhare. “Ovo je film koji, na gotovo bajkovit i vizuelno romantičan način, istražuje porijeklo Bosanaca, a sve kroz istraživačku priču hrabrog borca Armije BiH Seada Delića.”
“Druga dva domaća filma su ‘Steel hotel Song’ Bojana Stojčića, koja govori o postratom periodu raspadu velikih poduzeća, propadanju hotela, važnih objekata. To je vizuelna opservacija na rubu meditativne art-forme”, kaže Šešić.
Ističe kako je zanimljiv i domaći kratki dokumentarac meditativno poetske strukture “Svaki put kad odeš, ponovo se rađaš” Mladena Bundala, “koji odlazi od roditeljskog doma i majke jer se preselio u Brisel”.
Romska priča i pogled na Ukrajinu
“Posebno raduje da ćemo po drugi put imati film autorice romskog porijekla ‘Vidio sam Suno’ koja donosi priču o romskoj porodici s Kosova prognanoj tokom rata. Nakon dugogodišnjeg života u Njemačkoj, djeca i majka su ponovo brutalno prognani i vraćeni na Kosovo. Tu snažnu priču pratila je skoro petnaest godina mađarska rediteljica Katalin Barsony. O sudbini Ukrajine imamo tri filma, sva tri iz posve različitih uglova opserviraju ratna zbivanja. Film ‘Divia’ reditelja Dmytra Hreshka, koji je učestvovao i na našoj radionici Docu Rough Cut Boutique, usredsređuje se na agresivno uništavanje i trovanje prirode u ratu. Film je posve bez riječi, ali elokventno progovara snagom impresivnih slika i zvuka”, kazala je Šašić.
Ističe i film koji istražuje osebujnu autorsku formu – “Militantropis” (premijera na festivalu u Cannesu) rediteljskog trija Yelizavete Smith, Aline Gorlove i Semona Mozghovyja.
“Film istražuje na kinematografski izuzetno kreativan način kako se rat uvlači u čovjeka, apsorbira ga i time postaje dijelom ljudskog bivstvovanja. A ‘Cuba i Alaska’ Yegora Troyanovskog je ukrajinska saga o dvije djevojke koje odlaze na front kao medicinske sestre. Film o užasu rata, a opet ispunjen ljubavlju i smijehom”, kaže Šešić.
Optimistični završeci
Govoreći o tome koliko u filmovima koji su inspirisani nerijetko bolnim, tragičnim temama ima nade, optimizma i koliko su ti filmovi korektiv ili ogledalo stvarnosti, Šešić naglašava da se, “u nekoliko filmova vrlo ozbiljne i traumatične priče završavaju optimizmom”.
“U filmu ‘Doći će naše vrijeme’, premijerno prikazanom na festivalu u Berlinu, možda najiskusnija autorica u cijeloj selekciji Ivette Locker prati ljubavnu priču migranta iz Afrike i Austrijanke. Njihova ljubav treba nadjačati predrasude i rigidni sistem.”
“Zadivljuje upornost i predanost autora – neki su filmovi stvarani skoro cijelo desetljeće, a jedan i puno duže, poput filma Imama Hassanova iz Azerbejdžana ‘Sanjari: Ljudi svjetlosti’ koji donosi priču o treneru ženskog fudbala. Ovaj film je puno više od priče o sportu, to je unutrašnji krik sanjara koji progovara o aktivnom otporu protiv tradicije i društvenih predrasuda, a sanjar je i sam autor koji pokušava opstati na sceni kreativnog dokumentarca u svojoj zemlji”, navodi Šešić.
Film kao lična katarza
S obzirom na činjenicu da su dokumentarni filmovi kako za aktere tako i autore prilika za katarzu i za suočavanje sa samim sobom, ona je precizirala da, “upravo u nekoliko njih autori koriste film kao medij konfrontacije s vlastitim problemima u životu”.
“U rumunskom dirljivom filmu ‘Tata’ pratimo pokušaj ponovnog povezivanja kćerke – autorice filma Line Vdovii (drugi reditelj je njezin suprug Radu Ciorniciuc) s ocem koji je iz Moldavije otišao na rad u Italiju. Nekadašnji nasilnik i grubijan, sadašnja žrtva kapitalističkog izrabljivanja, vapi za pomoć. Gruzijski ‘Ugovor na 9 mjeseci’ donosi potresnu sudbinu žene koja kontinuirano zarađuje kao surogat majka kako bi školovala kćerku. Autorica Ketevan Vashagashvili pratila je junakinju skoro deset godina. Na kraju filma, majka se upisuje u isti razred kao kćerka i dobiva diplomu”, kazala je u razgovoru za Fenu u osvrtu na ovogodišnju selekciju Takmičarskog programa – Dokumentarni film selektorica Rada Šešić.
Filmovi iz Takmičarskog programa – dokumentarni film Sarajevo Film Festivala biće prikazivani u kinu Cineplexx. Program počinje u subotu, 16. augusta u 15.30 i otvara ga bh. film “Bosanski vitez” autora Tarika Hodžića.
