Bosna i Hercegovina ostala je bez jednog od svojih najznačajnijih likovnih stvaralaca. U 78. godini života preminuo je Edin Numankadić, ugledni umjetnik, kulturni radnik i dugogodišnji direktor Olimpijskog muzeja u Sarajevu.
Numankadić je ostavio dubok trag na bosanskohercegovačkoj umjetničkoj sceni kroz više od pet decenija stvaralačkog rada. Obrazovanje je stekao na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu, na Odsjeku za likovno obrazovanje, dok je na Filozofskom fakultetu studirao historiju jugoslavenskih književnosti.
Više od pola stoljeća stvaralaštva
Umjetnički je djelovao od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tokom bogate karijere istraživao je različite likovne pravce i izraze, od slikarstva obojenog polja do procesualnog i analitičkog slikarstva. U svom radu često je koristio i koncept objet trouvé, umjetničku praksu koja podrazumijeva korištenje pronađenih i odbačenih predmeta kao dijela umjetničkog djela.
Njegov opus predstavljen je na približno 50 samostalnih i više od 300 kolektivnih izložbi u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Dva puta predstavljao je Bosnu i Hercegovinu na Venecijanskom bijenalu – 1992. godine projektom „Svjedoci postojanja“, te 2003. godine kao dio bh. selekcije.
Čuvar olimpijskog naslijeđa
Osim umjetničkog rada, Numankadić je decenijama bio na čelu Olimpijskog muzeja Sarajevo. Posebno će ostati upamćen po ulozi koju je imao tokom opsade Sarajeva 1992. godine, kada je učestvovao u spašavanju vrijednih eksponata iz zgrade muzeja zahvaćene požarom.
Bio je i jedan od osnivača kolekcije Ars Aevi, projekta koji je prerastao u jedan od najznačajnijih centara savremene umjetnosti u regionu.
Za svoj doprinos kulturi i umjetnosti dobio je brojna domaća i međunarodna priznanja. Među njima se izdvaja Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva, koju je dobio 1999. godine za izuzetan doprinos likovnoj umjetnosti, kao i Orden viteza umjetnosti i književnosti, koji mu je uručen 2021. godine.
Izložba koja je trebala biti otvorena ove sedmice
Numankadić je 25. juna trebao otvoriti izložbu pod nazivom „Prisustvo“ u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. Postavka je trebala obuhvatiti izbor radova nastalih tokom više od 50 godina njegovog umjetničkog djelovanja, a istovremeno obilježiti i 80 godina rada Umjetničke galerije BiH.
Njegov odlazak predstavlja veliki gubitak za bosanskohercegovačku kulturu, umjetnost i sve one koji su kroz njegov rad i angažman svjedočili razvoju savremene umjetničke scene u zemlji.
