Veliki poduhvat

Zenički muzej rekonstruiše tri stalne postavke, arheološka završena

muzej grada zenice arheoloska zbirka
Foto: Fena

“Nama trebaju predmeti koji pričaju priče, i to ne samo kada posjetite muzej kao posjetilac. Hoćemo omogućiti predmete s kojima razgovaraju, koje mogu dotaći, da nam “ispričaju” kako je to bilo u njihovo vrijeme. I da vas zabave, jer bez zabave nema učenja ni kod odraslih ni kod djece”, kaže Jašarević

Muzej grada Zenica iskoristio je ljetnu pauzu za početak opsežnih radova na rekonstruiranju tri stalne postavke – arheološke, historijske i postavke “Mediji 20. stoljeća”. Poslove na arheološkoj postavci okončali su u potpunosti pa sada sadrži i nalaze s iskopavanja u protekle tri godine na lokalitetu Kopilo.

Potvrdio je to u razgovoru za Fenu direktor te ustanove Adnadin Jašarević, naglasivši da su u stalnu postavku uvršteni i određeni nalazi iz antičkog perioda, koji su bili u muzejskom depou.

-Tako da građani mogu vidjeti i nešto novo. Što se tiče etnologije, radimo rekonstrukciju u okviru projekta Evropske komisije. Tu smo preduzeli značajnije zahvate, a u okviru te rekonstrukcije i projekta je i mapiranje starih zanata na području cijele Bosne i Hercegovine. Što se tiče zbirke “Mediji 20. stoljeća”, ona će biti bogatija za 100-njak novih eksponata i stavljena na uvid posjetiocima – kaže Jašarević, napominjući da su zbog toga bili prinuđeni nabaviti nove i znatno većeg kapaciteta vitrine.

Cilj im je, dodaje, sa prezentiraju sve predmete koje su prikupili u proteklih 15-ak godina. Bit će, ističe, mnogo toga “za vidjeti, čuti i pogledati”. Navodi da je više od polovine tih eksponata aktivno, rade iako su neki stari i po 50-60 godina.

-Što je najvažnije, sve one koji nisu funkcionalni gledat ćemo da ih popravimo. Ova će postavka biti u potpunosti interaktivna pa će se neko moći podsjetiti, a neko vidjeti kako su nekada funkcionirali mediji. To je lijepo i za starije i za mlađe, jer treba poznavati historijat razvoja fotoaparata, radiodifuzije, televizije…To će biti dostupno sve u malom. Čak razvijamo i za stepen više, pošto ćemo zakoračiti u novo, savremeno doba i pokazati i digitalnu tehnologiju. Doduše samo u domenu fotografije i televizije – kaže Jašarević, koji najavljuje da će, u skladu s prostorom i mogućnosti da nabave aparate, u budućnosti razvijati ovu postavku.

Tvrđava Vranduk, podvlači, također je dobila neke nove sadržaje. Osim intervencija na stalnoj postavci u Velikoj kuli, na oboru su dodali jednu novu nadstrešicu.

-Radimo i na nabavkama novih predmeta, replika predmeta jer planiramo tokom ove jeseni i narednog proljeća rekonstrukciju tih postavki, nakon čega će izgledati mnogo bolje. Mada je i do sada to bilo dobro – ističe Jašarević.

Sadržaji za mlade dobit će nove sadržaje, a napominje, Lejla Agić je u muzejskom kutku pripremila igraonu “Ježeva kućica”.

-Tako da će djeca na vrlo plastičan, interaktivan način učiti o našoj lektiri – vrlo značajnog djela za djecu, Branka Ćopića. Također, za Vranduk pripremamo poseban kutak-igraonu. Sadržaji za djecu nisu bili organizirani na jednom mjestu, a sada će biti pa će sve igre za djecu i mlade, koje su upražnjavane u srednjem vijeku – nabacivanje potkova, karike na marike i druge biti dostupne pod jednom nadstrešicom. Bit će im dostupne i vreće, lukovi i strijele, kegle… – kaže Jašarević.

Pripremaju i jednu veliku igru na ploči, veličine 3x4m, koja će biti u Vranduku pa će djeca sa figurinama s likovima Kulina bana, kraljice Katarine, kralja Tvrtka i jednog Bosanskog zmaja, moći igrati jednu pustolovnu, zabavnu i edukativnu igru. Sve su ovo projekti koji će približiti muzej široj publici, jer, ističe, “nikakve koristi nema od muzeja koji je zatvoren u sebe, a svi predmeti zaključani u vitrine ili nedodirljivi”.

-Nama trebaju predmeti koji pričaju priče, i to ne samo kada posjetite muzej kao posjetilac. Hoćemo omogućiti predmete s kojima razgovaraju, koje mogu dotaći, da nam “ispričaju” kako je to bilo u njihovo vrijeme. I da vas zabave, jer bez zabave nema učenja ni kod odraslih ni kod djece – kaže Jašarević.

Muzej je, dodaje, otvoren prema vani i izvan same zgrade te mora komunicirati sa gradom, državom, ministarstvom…

Ta je vrsta komunikacije veoma bitna, jer time i njihova “priča ode dalje”. Digitalizacijom sadržaja, zadnjih su godina omogućili i posjetiocima koji nikada nisu bili u tom gradu da vide baštinu Zenice i ovog dijela BiH.

-Tri su televizijske kuće sada radile dokumentarce o Vranduku. Jedna je iz Hrvatske, Vilin konjic, te dvije naše televizije – Moja TV i BIR TV. Tako da će i ti dokumentarci, koje će emitovati potkraj godine, pokrenuti posjete i oni će nam puno pomoći za narednu sezonu. Čitava naša priča je da marljivim radom idemo dalje i bolje – ističe Jašarević.

Tokom godine, dodaje, realiziraju 15-20 projekata, od kojih su neki manji, ali ima i velikih projekata, jer, kaže, ne odbijaju ništa.

-Vrlo je značajno da održavamo izdavačku djelatnost, što je vrlo teško u ovim okolnostima. U toku je priprema knjige “Žene u bh. arheologiji” i ovo je prvi put da neko u BiH posveti pažnju arheologiji na taj način, o izuzetnim damama koje čine kičmu arheološkog istraživanja i zaštiti naše baštine. Tako nešto nikada nijedan muzej nije radio. To radi naš muzejski savjetnik Ikbal Cogo i ta će knjiga sigurno biti gotova do Nove godine. Radit ćemo i specijalno izdanje o pozitivnoj muzejskoj praksi u radu s djecom. To nam je omogućio naš Muzejski kutak, koji je, vjerujte, evropski i izuzetan – kaže Jašarević.

Počeli su raditi i na istraživanjima za knjige pod naslovom “Znamenite Zeničanke”, “Historija naučnofantastičnog stripa”… Knjigu o tradicionalnim zanatima, kaže, priprema Vernes Menzilović. Muzej grada Zenica, dodaje, godišnje izda dvije do tri knjige, a prošle su godine iznimno izdali pet knjiga.