Kroz BiH bit će formirane jedna do dvije EuroVelo rute

Aplikacija Centra za životnu sredinu za EuroVelo koordinatora za Bosnu i Hercegovinu potvrđena je na godišnjem sastanku predstavnika EuroVelo mreže koji je prethodio međunarodnoj konferenciji o cikloturizmu koja je održana u Izimiru u Turskoj od 11. do 13. oktobra.

EuroVelo je evropska mreža biciklističkih ruta, nastala na inicijativu Evropske federacije biciklista u saradnji sa nacionalnim i regionalnim partnerima i sastoji se od više od 90.000 kilometara biciklističkih ruta. Na ovoj ruti, uskoro će se naći i Bosna i Hercegovina.

– U pitanju je međunarodna mreža cikloturističkih, odnosno generalno biciklističkih ruta, čiji je razvoj startao 1997. godine, a kroz koordinaciju Evropske federacije biciklista, čiji je i Centar za životnu sredinu iz Banje Luke član.

Ukupna dužina mreže planiranih ruta za razvoj je oko 90.000 km, a od toga je već razvijeno 50.000 km – kazao je Feni koordinator programa Transport Centra za životnu sredinu Dragan Kabić.

Istakao je da su EuroVelo rute odnedavno uvrštene u trans-evropsku mrežu transportnih koridora TEN-T.

Dodao je da je značaj ovih ruta višestruk, budući da pružaju mogućnost razvoja turizma u područjima kroz koja prolazi, ali takođe omogućuje i kvalitetniji dnevni biciklistički saobraćaj u lokalnim zajednicama, i između lokalnih zajednica koje povezuje.

Kroz Bosnu i Hercegovinu trebaju formirati jedna do dvije EV rute

– Što se tiče zemalja u regionu, kroz Hrvatsku prolaze četiri rute (EV 6 – Atlantik-Crno more (odnosno Dunavska, koja je dio EV 6); EV 8 – Mediteranska (nije u potpunosti formirana); EV 9 – Baltičko more-Jadransko more; EV 13 – Gvozdena zavjesa), dok kroz Srbiju prolaze takođe EV 6 i EV 13, te EV 11 – Istočno-evropska ruta. Kroz Crnu Goru prolazi EV 8, kroz Sloveniju EV 8, EV 9 i EV 13 – kazao je Kabić.

Naglasio je da se kroz Bosnu i Hercegovinu trebaju formirati jedna do dvije EV rute, i to obodima državne granice na sjeveru i jugu.

– Usljed specifičnog terena sa visokim nagibima postojeće drumske infrastrukture, te pravilima za formiranje jedne ovakve rute, trenutno nije moguće provlačenje EV ruta kroz središte države.

No, budući da veliki broj cikloturista, kako iz BiH i regiona, tako i međunarodnih – upravo koristi središnji dio BiH, što za duga, što za kraća putovanja – u budućnosti je jako bitno razvijati druge, državne i međugradske rute, koje bi spajale dvije EuroVelo rute popriječno.

Što se tiče ove dvije EV rute koje će, nadamo se, zaživjeti u BiH, u pitanju su EV 8 (Mediteranska), za koju još nije sigurno da li će kačiti BiH na krajnjem jugu, iznad Neuma, te EV 18 – Savska ruta – istakao je Kabić.

Centar za životnu sredinu, do prije nekoliko dana kontaktna tačka, a sada Nacionalno koordinaciono tijelo za razvoj EuroVelo cikloturističkih ruta za BiH, radio je na zagovaranju uspostavljanja ove rute i njenoj promociji već petnaest godina.

Savska ruta je i službeno aplicirana, a pružaće se od izvora rijeke Save u Sloveniji, do njenog ušća u Dunav u Beogradu.

Dio koji prolazi kroz Bosni i Hercegovinu, planiran je da uđe na teritoriju u općini Kozarska Dubica, a izađe na teritoriji Grada Bijeljina. Administrativno gledano prolazi kroz teritoriju oba entiteta, Distrikta Brčko, Posavskog kantona, te više općina i gradova.

Kvalitetnije, ugodnije i bezbjednije kretanje, ali i bolja logistička i tehnička podrška

Govoreći o značaju ove mreže za razvoj turizma BiH, Kabić je mišljenja da je potencijal za razvoj turizma ogroman, s obzirom na to da je BiH već na trasi kretanja cikloturista, a na ovaj način bi se obezbjedilo kvalitetnije, ugodnije i bezbjednije kretanje, ali i bolja logistička i tehnička podrška, a samim time i povećao broj posjetilaca koji koriste bicikl.

Napomenuo je da su biciklisti zapravo turisti koji duže ostaju na određenom području, s obzirom na sporije kretanje. Takođe, budući da se cikloturisti najčešće kreću dionicama sa manjom frekvencijom motornog saobraćaja, odnosno kroz manje razvijena mjesta – povećavaju ekonomsku aktivnost u tim mjestima, stvaraju potrebu različitih usluga (ugostiteljskih, kapaciteta za spavanje, tehničke podrške i slično), te samim time utiču na generalni razvoj tih mjesta, dodao je Kabić.

Naglasio je da neke zemlje kao što su Austrija i Švajcarska, iz godine u godinu bilježe nevjerovatne prihode od cikloturizma, koji čak prelaze prihode iz tradicionalnih grana aktivnog turizma ovih zemalja, kao što je skijanje.

– Po završetku planirane mreže od 90.000 km, procjenjuje se da će ona generisati direktne prihode na godišnjem nivou od sedam miljardi eura – podcrtao je Kabić.