Deset posto najbogatijeg i najpotrošačkijeg dijela svjetske populacije godišnje uzrokuje ekološku štetu procijenjenu na čak 5,7 biliona dolara. Ovo je pokazalo novo istraživanje univerziteta Oxford i Leiden.
Rezultati studije objavljene u časopisu Communications Sustainability ukazuju da je riječ o iznosu većem od ekonomije gotovo svih država svijeta, osim Sjedinjenih Američkih Država i Kine.
Najveći potrošači uglavnom na sjeveru
Prema istraživanju, najveći dio ove grupe nalazi se u razvijenim zemljama sjeverne hemisfere.
U Sjedinjenim Američkim Državama više od polovine stanovništva pripada grupi deset posto najvećih svjetskih potrošača, dok u Evropskoj uniji taj udio iznosi između 40 i 45 posto građana.
Istraživači navode da su među najštetnijim oblicima potrošnje prehrambene navike zasnovane na velikoj potrošnji crvenog mesa, koje značajno doprinosi krčenju šuma, kao i visoka potrošnja energije kroz avioprijevoz, grijanje i hlađenje domova.
Biodiverzitet trpi najveće posljedice
Studija pokazuje da najveći dio ukupne štete otpada na gubitak biodiverziteta, koji čini između 47 i 56 posto ukupnog negativnog uticaja.
Klimatske promjene odgovorne su za dodatnih 36 do 45 posto procijenjene štete.
Prosječna godišnja ekološka šteta koju proizvede jedna osoba iz globalnih deset posto najvećih potrošača kreće se između 2.300 i 7.500 dolara.
Za pripadnike iste grupe u Sjedinjenim Američkim Državama procijenjeni iznos je znatno veći i kreće se između 19.000 i 63.000 dolara po osobi godišnje.
Predlažu poreze na luksuznu potrošnju
Autori istraživanja smatraju da bi vlade mogle smanjiti negativan uticaj uvođenjem ciljanih poreza na luksuznu potrošnju, bogatstvo i emisije ugljika.
Takve mjere, navode istraživači, istovremeno bi mogle smanjiti emisije štetnih gasova, ograničiti zagađenje i osigurati dodatna sredstva za održivu tranziciju i smanjenje društvenih nejednakosti.
Prema zaključcima studije, upravo potrošnja najbogatijeg dijela stanovništva predstavlja jedan od ključnih izazova u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka biodiverziteta na globalnom nivou.
