Istraživači s Tehničkog univerziteta (TU Wien) u Beču, u saradnji s tehnološkom kompanijom Cerabyte, razvili su najmanji QR kod ikada proizveden. Kod je uspješno očitan i zvanično upisan u Guinnessovu knjigu rekorda.
Rekord je potvrđen u prisustvu svjedoka, a nezavisnu verifikaciju izvršio je Univerzitet u Beču. Posebnu ulogu u projektu imao je USTEM – Centar za elektronsku mikroskopiju pri TU Wien, gdje je obavljeno očitavanje koda.
Manji od bakterije
Novi QR kod ima površinu od svega 1,98 kvadratnih mikrometara, što znači da je manji od većine bakterija. Toliko je sitan da ga nije moguće vidjeti svjetlosnim mikroskopom, već isključivo elektronskim.
Zanimljivo je da je čak 37 posto manji od prethodnog svjetskog rekordera.
Ne samo mali, već i dugotrajan
Profesor Paul Mayrhofer s Instituta za nauku i tehnologiju materijala pri TU Wien objašnjava da mikrometarske strukture danas nisu rijetkost, pa je moguće manipulirati čak i pojedinačnim atomima.
Međutim, pravi izazov je učiniti takve strukture stabilnim i dugoročno čitljivim. Atomi se vremenom pomjeraju, praznine se popunjavaju, a informacije mogu nestati. Austrijski tim uspio je razviti izuzetno mali, ali stabilan i višestruko čitljiv QR kod.
Keramika kao materijal budućnosti
Ključ uspjeha leži u korištenju tankih keramičkih filmova, kakvi se primjenjuju u zaštitnim premazima za visokoperformansne alate i koji podnose ekstremne uslove.
QR kod je ugraviran fokusiranim ionskim zrakama u tanki sloj keramike. Svaka „tačka“ koda ima svega 49 nanometara – deset puta manje od talasne dužine vidljive svjetlosti. Kod je golim okom nevidljiv, ali se precizno očitava elektronskim mikroskopom.
Više od 2 terabajta na jednoj A4 stranici
Potencijal ove tehnologije je impresivan: na površini jedne A4 stranice moglo bi se pohraniti više od 2 terabajta podataka.
Za razliku od klasičnih medija, keramički zapisi ne zahtijevaju energiju za održavanje i mogu trajati stoljećima, pa čak i milenijima. U vremenu kada podatkovni centri troše ogromne količine energije i povećavaju emisiju CO₂, ova tehnologija otvara vrata klimatski prihvatljivijoj budućnosti digitalne pohrane.
Inspiracija iz prošlosti
„Živimo u dobu u kojem nas preplavljuju informacije, ali naše znanje čuvamo na kratkotrajnim medijima“, izjavio je Alexander Kirnbauer iz Cerabytea.
Dok su drevne civilizacije uklesavale znanje u kamen, moderne informacije često nestaju. Keramičko skladištenje slijedi isti princip – informacije se upisuju u stabilne, inertne materijale koji mogu nadživjeti generacije.
Istraživači ističu da je ovo tek početak. U planu su testiranja novih materijala, povećanje brzine upisa te omogućavanje industrijske primjene keramičkih memorijskih sistema.
