Na obali Britanske Kolumbije zabilježen je nevjerovatan prizor: Vučica je pomoću užeta izvukla zamku za rakove iz mora kako bi došla do mamca. Prema navodima CNN-a, radi se o do sada neviđenom ponašanju koje bi moglo predstavljati prvu dokumentovanu upotrebu alata kod vukova.
Zamke za suzbijanje invazivnih vrsta postale meta radoznalih vukova
Zamke je postavila autohtona zajednica Heiltsuk (Haíɫzaqv) u okviru programa za zaštitu okoliša, s ciljem borbe protiv invazivnog evropskog zelenog raka, koji ugrožava lokalne ekosisteme.
„Zamke su se počele pojavljivati oštećene, a tragovi su upućivali na medvjeda ili vuka“, rekao je Kyle Artelle, docent na Državnom univerzitetu New York i koautor nove studije.
Ipak, dio zamki nalazio se na većim dubinama, nedostupnim životinjama čak i tokom niske plime.
„Pretpostavka je bila da to ne može biti ni medvjed ni vuk – jer oni ne rone. Postavilo se pitanje: ko je onda odgovoran?“
Kamera otkrila neočekivanog „počinioca“
Naučnici su postavili kamere aktivirane pokretom, očekujući vidre ili tuljane. Umjesto toga, snimak je otkrio vučicu koja pliva prema obali s plutačom u ustima. Potom je zgrabila uže, vukla ga uporno i iz dubine izvukla kompletnu zamku.
Nakon što ju je dovukla do plićaka, razbila je posudu s mamcem – komadom haringe.
„Bili smo zapanjeni. To uopšte nismo očekivali“, rekao je Artelle.
„Vukovi su izuzetno inteligentni, ali ovakvo ponašanje do sada nikada nije dokumentovano.“
Fokusirana i promišljena akcija
Istraživači naglašavaju da ponašanje vučice nije djelovalo kao igra.
„Ne vuče nasumično. Ovo je potpuno fokusirano ponašanje, vrlo efikasno“, kaže Artelle.
„Čak gleda prema kraju užeta, kao da očekuje kada će se zamka pojaviti iz vode.“
Iako nije sigurno koliko je vukova savladalo ovu tehniku, kamere su zabilježile još jednog vuka u interakciji sa zamkom, iako nije potvrđeno da je i on izvukao potopljeni spremnik.
Kako su vukovi naučili ovu tehniku?
Prema Artelleu, vukovi su možda posmatrali ljude kako postavljaju zamke s brodova ili su naišli na jednu tokom oseke. Jednom kad su otkrili mehanizam, uspjeli su ga primijeniti i na zamke u dubljoj vodi.
„Izvanredno je to što je vučica morala povezati niz koraka kako bi došla do cilja. To je rješavanje problema istog tipa kao kod ljudi.“
Ponašanje bi, smatra on, moglo biti rezultat okruženja u kojem se vukovi ne love intenzivno, pa se osjećaju slobodnije istraživati i eksperimentisati.
Da li je ovo zaista upotreba alata? Naučnici podijeljeni
Od vremena kada je Jane Goodall dokumentovala korištenje alata kod čimpanzi, ovakvo ponašanje otkriveno je i kod mnogih drugih vrsta. Sada se, po svemu sudeći, i vukovi mogu naći na toj listi.
Artelle smatra da se rad vučice može smatrati upotrebom alata:
„Koristila je predmet izvan svog tijela da dođe do cilja – to zadovoljava neke definicije upotrebe alata.“
Marc Bekoff, stručnjak za ponašanje životinja, slaže se:
„Ovo otvara vrata mogućnosti da drugi vukovi uče ovo ponašanje i prenesu ga kulturno unutar zajednice.“
S druge strane, Bradley Smith s Univerziteta Central Queensland smatra da objekt – uže – nije bio prilagođen ili modificiran od strane životinje, pa ovo ne vidi kao klasičnu upotrebu alata.
Ipak, dodaje da to ne umanjuje impresivan nivo inteligencije i sposobnosti rješavanja problema.
Naučno otkriće koje mijenja pogled na ponašanje vukova
Bilo da se radi o stvarnoj upotrebi alata ili o složenoj strategiji rješavanja problema, ovaj snimak predstavlja jedno od najfascinantnijih dokumentovanih ponašanja kod vukova do danas.
Otkriće otvara nova pitanja o kognitivnim sposobnostima ovih životinja, njihovoj adaptaciji i mogućem prenošenju znanja unutar čopora.
