Sve veći uticaj društvenih mreža na djecu i mlade postavlja pred roditelje i stručnjake niz izazova, od emocionalnog razvoja i samopouzdanja do rizika od ovisničkog ponašanja i cyberbullyinga. U razgovoru za Fenu, specijalistica školske i predškolske psihologije Žana Pavlović upozorava da nekontrolirana upotreba društvenih mreža kod djece može dovesti do brojnih poremećaja, ali napominje da potpuna zabrana ne bi dala dobre rezultate.
Sve više zemalja uvodi ograničenja
U decembru prošle godine Australija je postala prva zemlja u svijetu koja je zabranila društvene mreže za djecu mlađu od 16 godina. Blokirali su pristup platformama uključujući TikTok, YouTube, Instagram, Snapchat, Reddit i Facebook, dok online igre i aplikacije za dopisivanje poput WhatsAppa nisu obuhvaćene zabranom.
PROČITAJTE JOŠ Šta se dogodilo nakon zabrane društvenih mreža za djecu
Primjer Australije slijedile su mnoge države. Francuska je najdalje otišla u Evropi kada je riječ o ograničavanju pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 15 godina. I druge evropske zemlje razmatraju slične mjere.
Rizici za mentalno zdravlje
“Društvene mreže danas imaju ogroman uticaj, ne samo na emocionalni razvoj djece i mladih, već i na njihov ukupan razvoj, iako taj uticaj ne mora biti samo negativan, jer, kao i sam internet, mogu biti prostor povezivanja, kreativnosti i učenja. Ipak, društvene mreže sa sobom nose rizike koji naročito pogađaju mlade, imajući u vidu njihovu nezrelost i povećanu osjetljivost”, kaže psihologinja.
Ona upozorava da društvene mreže potiču mlade da se porede s drugima. To može dovesti do pada samopouzdanja i stvaranja nerealnih očekivanja.
Ovisnost i preopterećenost informacijama
“To kod djece vrlo brzo dovodi do kompulzivnog korištenja tehnologije i smanjenja tolerancije na frustrajuće misli. Osim toga, sve je izraženiji problem preopterećenosti informacijama”, navodi Pavlović. Upozorava i na poremećaje sna i pad koncentracije kod djece.
Edukacija umjesto zabrane
“Umjesto potpune zabrane, treba raditi na educiranju djece i njihovoj digitalnoj pismenosti od najranijeg uzrasta”, kaže psihologinja. Ističe važnost postavljanja jasnih pravila i otvorene komunikacije između roditelja i djece.
Naglašava i da roditelji trebaju biti primjer u korištenju tehnologije te graditi odnos povjerenja sa djecom.
Odgovornost digitalnih platformi
Konkretni pravni slučajevi sve češće ukazuju na odgovornost tehnoloških kompanija. Sud u Kaliforniji presudio je protiv kompanija Meta i Google, navodeći da su njihove platforme dizajnirane na način koji može izazvati ovisnost i da nisu adekvatno zaštitile maloljetnike.
