Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava predstavio je interaktivnu mapu „Granatiranje Sarajeva u vrijeme opsade“, autorice dr. sc. Merise Karović-Babić, više naučne saradnice Instituta.
Mapa je javnosti predstavljena povodom obilježavanja 32. godišnjice masakra na pijaci Markale i Dana sjećanja na ubijene i ranjene građane Sarajeva u periodu opsade od 1992. do 1995. godine.
Interaktivna mapa u digitalnoj formi donosi rezultate dugogodišnjih naučnih istraživanja o masovnim zločinima nad civilima Sarajeva. Obuhvata ukupno 116 lokacija na kojima je, u istom trenutku i na istom mjestu, ubijeno troje ili više civila.
Na pres-konferenciji povodom predstavljanja mape obratili su se dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta, i dr. sc. Merisa Karović-Babić, viša naučna saradnica Instituta.
Naučna misija
Dr. Džananović je istakao da Institut ovim projektom nastavlja svoju temeljnu misiju naučno utemeljenog dokumentovanja zločina i očuvanja pravne i historijske istine.
„Predstavljanjem interaktivne mape Granatiranje Sarajeva u vrijeme opsade Institut nastavlja svoju temeljnu misiju – naučno utemeljeno dokumentovanje zločina i očuvanje pravne i historijske istine. Ovaj projekat, zasnovan na višegodišnjim empirijskim i arhivskim istraživanjima, donosi precizno mapirane lokacije masakara s imenima žrtava i podacima iz primarnih izvora.
Interaktivna mapa nije samo digitalni prikaz prošlosti – ona je i baza znanja, dokazni materijal i snažan edukativni alat. Njeno stavljanje na raspolaganje javnosti predstavlja važan korak ka dostupnosti historijskih činjenica“, kazao je Džananović.
Dodao je da projekat ima poseban značaj u kontekstu borbe protiv negiranja i relativizacije ratnih zločina, te da predstavlja važan resurs za istraživače, obrazovne institucije i širu javnost.
Sadržaj mape
Dr. Karović-Babić je tokom svog izlaganja detaljno predstavila sadržaj interaktivne mape i rezultate svojih višegodišnjih istraživanja o zločinima počinjenim u Sarajevu tokom opsade.
„Na slajdovima i fotografijama priloženim uz svaku lokaciju mapiranu na karti navodimo broj i identitet žrtava – prezime, ime, ime oca, datum i mjesto rođenja – kao i podatke koji se odnose na datum, vrijeme i mjesto zločina, okolnosti i detaljan opis masakra. Pristup primijenjen u ovoj interaktivnoj mapi ima za cilj objektivizaciju historijskih činjenica i reduciranje sveprisutnog manipuliranja zločinima“, istakla je Karović-Babić.
Naglasila je da je sadržaj mape namijenjen svim žrtvama opsade Sarajeva, ali i budućim generacijama i obrazovnim institucijama, s ciljem edukacije učenika i suočavanja bosanskohercegovačkog društva sa zločinima iz prošlosti.
Jedinstvena baza
Interaktivna mapa predstavlja jedinstvenu bazu podataka o masovnim zločinima nad civilima Sarajeva tokom opsade, zasnovanu na višegodišnjim empirijskim i arhivskim istraživanjima. Podaci su prikupljani iz brojnih primarnih izvora, uključujući sudsku i policijsku dokumentaciju, medicinske evidencije, izvode iz matičnih knjiga umrlih, svjedočenja očevidaca, kao i domaću i međunarodnu arhivsku građu.
Posebnu vrijednost mapi daje činjenica da su korišteni i do sada neobjavljeni materijali iz lične arhive autorice, koji prvi put postaju dostupni široj javnosti.
Kroz precizno mapiranje lokacija masakara po općinama i naseljenim mjestima, uz detaljan opis okolnosti zločina i identiteta žrtava, projekat pruža sistematičan uvid u razmjere i obrasce granatiranja civilnih ciljeva tokom opsade Sarajeva. Objavljeni sadržaji imaju za cilj očuvanje dostojanstva žrtava, jačanje kulture sjećanja i doprinos procesu suočavanja društva s ratnim zločinima.
Interaktivnu mapu možete pogledati na ovom LINKU.
