Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

sarajevo

Akademija scenskih umjetnosti: Devet prijava o seksualnom uznemiravanju proslijeđeno dekanu i tužilaštvima

studentica_tuga-1

Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu formirala je Komisiju za prevenciju seksualno i rodno zasnovanog uznemiravanja. Do danas su savjetnici primili 16 ispovijedi i dobili saglasnost da dekanu proslijede devet prijava. Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu kaže da nije nadležno za ovaj slučaj a iz Tužilaštva BiH ne mogu davati nove informacije o napretku istrage

Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu podnijela je krajem januara prijave Kantonalnom i Tužilaštvu BiH u vezi sa svjedočenjima o uznemiravanju u ovoj ustanovi, kao reakciju na prijave studenata i objave na platformi Nisam tražila, piše Žurnal.

Tužilaštvima je podnesena identična dokumentacija koja sadrži izvještaj Savjetnika za prevenciju seksualnog i rodno zasnovanog nasilja na ASU koji su zaprimili 14 ispovIjedi, te sadrži i tekst sedam prijava koje su do tog trenutka došle do dekana.

Do danas, kaže dekan ASU Srđan Vuletić, nisu dobili informaciju niti su kontaktirani od strane tužilaštava o tome u kojoj se fazi predmeti nalaze i šta je poduzeto.

Iz Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu za Žurnal kažu kako su sve prijave koje su primili u vezi sa ovim slučajevima proslijedili državnom tužilaštvu i da one više ni na koji način nisu u njihovoj nadležnosti, niti će ova institucija postupati po njima.

Državno tužilaštvo objavilo je saopćenje za javnost 29. januara u kojem kaže kako je “formiralo predmet” nakon podnesenih prijava o spolnom i seksualnom uznemiravanju na određenim visokoškolskim ustanovama. U ovom trenutku, zbog istrage ne mogu davati informacije o tome jesu li i šta poduzeli u proteklom periodu.

ŠESNAEST ISPOVIJEDI I DEVET PRIJAVA

Platforma Nisam tražila je pokrenuta 18. januara, a Akademija scenskih umjetnosti je isti dan osnovala Komisiju za prevenciju seksualnog i rodno zasnovanog uznemiravanja:

– ASU je napravila korak u ohrabrivanju svih onih koji žele da prijave uznemiravanja kroz kreiranje tima savjetnika za prevenciju seksualnog i rodno zasnovanog nasilja na ASU, a koji se sastoji od lica stručno vezanih za ovu oblast i predstavnika studenata. Naša procjena je bila da mnogi naši studenti, i bivši i sadašnji, ne žele isključivo da prijave stvari, već žele da se i konsultuju, raspitaju, i na kraju krajeva samo da možda izbace iz sebe nešto što nisu dosad dijelili sa drugima. U tom smislu, komunikaciju koju su studenti imali sa savjetnicima iz tima zovemo ispovijedima, a tek uz saglasnost studenata neke od njih su proslijeđene dalje dekanu i one su formalno postale prijave.

Savjetnici su primili 16 ispovijedi, od toga je devet prijava došlo do dekana.

Akademija je u vezi sa prijavama pokrenula i internu proceduru propisanu Etičkim Kodeksom UNSA. Još uvijek traje, pa se o konkretnim odlukama trenutno ne može govoriti.

VLADA KS FORMIRALA EKSPERTNI TIM

Vlada Kantona Sarajevo krajem januara imenovala je ekspertni tim za izradu Protokola o postupanju u slučaju seksualnog uznemiravanja i nasilja u organima uprave, javnim preduzećima, javnim ustanovama i pravnim licima, čiji je osnivač Kanton Sarajevo.

– Brojna i strašna svjedočanstva o seksualnom zlostavljanju i uznemiravanju, koja imamo priliku pročitati putem društvenih mreža, ukazuju da na području cijelog regiona, pa ni Bosne i Hercegovine, institucije nisu uspostavile adekvatne mehanizme zaštite od seksualnog uznemiravanja i nasilja, kao ni sisteme prijavljivanja počinilaca, te zaštite žrtava. Iako Zakon o zabrani diskriminacije obavezuje sva javna tijela, te druga pravna lica da uspostave učinkovite interne procedure zaštite od diskriminacije, među koje spada i seksualno uznemiravanje, evidentno je da ta norma nije ispoštovana, zbog čega se Vlada Kantona Sarajevo odlučila na ovakav potez – obrazložila je resorna ministrica Lejla Brčić.

Predsjednica ekspertnog tima je Majda Halilović a članovi Senka Nožica, Dženana Husremović, Enisa Mešić, Zilka Spahić-Šiljak, Elmedin Muratbegović, Zlatan Karović i Midhat Izmirlija.

Dženana Husremović je prorektorica za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Sarajevu, pa je UNSA na ovaj način uključen u ovu temu, kaže Vuletić. Održano je par sastanaka sa rektorom a UNSA je od svih organizacionih jedinica tražila komentare i sugestije vezano za eventualne izmjene Etičkog Kodeksa. ASU je poslala svoje prijedloge i sugestije.

Vuletić smatra da se proces odlučivanja po prijavama vezanim za seksualno i svako drugo uznemiravanje u institucijama treba maksimalno pojednostaviti tako što će se postupanje na neki način izmjestiti izvan tih samih institucija:

– U praksi imate situaciju da o tim prijavama odlučuju etičke komisije sastavljene od zaposlenika institucije koji nemaju pravne kvalifikacije a trebaju odlučivati o istinitosti navoda, valjanosti eventualnih dokaza, provoditi određene istražne radnje koje ne smiju da provode i tako dalje. Proces je kontradiktoran i ni na koji način ne može da ima težinu koju može imati isti taj proces vođen na sudovima.

Platforma Nisam tražila je pokrenuta 18. januara. Akademija scenskih umjetnosti je isti dan osnovala Komisiju za prevenciju seksualnog i rodno zasnovanog uznemiravanja. Već 20. januara imala je operativni plan rada vezan za edukaciju uposlenika i studenata. Vuletić kaže da sve to ukazuje da ASU nikako nije željela “gurnuti u stranu” sve što se dešava, već odlučila proces dovesti do kraja:

– Četiri bivše i sadašnje studentice ASU su pokrenule platformu Nisam tražila i na neki način su su na čelu ovog procesa pročišćenja naših društava vezano za seksualno uznemiravanje i zlostavljanje, a mi kao akademija nemamo problem da budemo na čelu tog istog procesa sa institucionalne strane. Ja, kao dekan, a prije svega kao čovjek, sam umoran od ljudi koji mi “off the record“ govore da je akademija “mala maca, dječija priča“ za njihove institucije. Ja im samo mogu reći: svako se mora pozabaviti sobom, sami to morate riješiti, inače problem ostaje. Na platformi Nisam tražila su stotine i stotine, hiljade ispovijedi oštećenih, uznemirenih, zlostavljanih žena iz zemalja regije – ako dopustimo da sve to prođe pored nas i ne promijenimo naša društva nabolje, onda nek se ne čudimo zašto je nasilje osnovni jezik komunikacije na svim nivoima i u svim porama društva.

Proces dostavljanja dokumentacija nije završen. Svaka naredna prijava bit će proslijeđena tužilaštvima.