Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Ambasador Sabit Subašić za Fokus.ba: Veliki indijski sistem Fortis dolazi u BiH

subasic1

Kao rezultat nedavnih posjeta delegacija iz Indije veoma je vjerovatno da će Fortis, veliki indijski sistem koji se bavi zdravstenim uslugama, ubrzo ući u BiH, kroz formu javno-privatnog partnerstva ili na druge načine, izjavio je u intervjuu za Fokus.ba Sabit Subašić, ambasador BiH u Indiji.

Subašić je za naš portal govorio i o drugim mogućim investicijama Indije u BiH, političkim i ekonomskim odnosima dvije zemlje, mogućnostima privlačenja indijskih turista u BiH itd.

Ranije ste dovodili privrednike iz Indije u BiH, prvenstveno na Sarajevo Business Forum. Koji su to sektori za koje su indijski investitori najviše zainteresovani i postoji li mogućnost konkretnih investicija u narednom periodu?

Indija je ogromna zemlja, sa snažnim ekonomskim rastom u svim oblastima, koji će u narednom periodu po svim predviđanjima biti još dinamičniji. Snažno raste potreba indijskog biznisa da se poveže sa ekonomijama širom svijeta. Mi već imamo u BiH velike investicije iz Indije a očekujemo da će se one vrlo brzo povećati.

Kao rezultat nedavnih posjeta delegacija iz Indije veoma je vjerovatno da će Fortis, veliki indijski sistem koji se bavi zdravstenim uslugama ubrzo ući u BiH, kroz formu javno-privatnog partnerstva ili na druge načine. Ova ogromna, veoma moderna kompanija, pokazuje interes da upravo preko BiH uđe na evropsko tržište.

I neke kompanije u oblasti obrazovanja pokazuju interes za otvaranja svojih obrazovnih institucija u BiH. Turizam, turistička infrastruktura, hoteli su vrlo moguće investicije iz Indije u BiH…

U proteklom periodu otvorili ste više počasnih konzulata u Indiji. Kakvi su trenutno odnosi BiH i Indije kao jedne od zemalja kojoj se predviđa enorman ekonomski rast u narednim decenijama? Trebaju li državni i entitetski zvaničnici BiH više raditi na povezivanju s ovom zemljom?

U pravu ste. Otvorili smo ukupno pet počasnih konzulata, dva počasna konzulata u Indiji i po jedan u Nepalu, Šri Lanki i Bangladešu. Naime, prije dolaska u Indiju zacrtao sam uspostavljanje mreže počasnih konzula na Potkontinentu kako bih koliko- toliko “pokrio” ovaj ogroman region. Predsjedništvo BiH je prihvatilo moju inicijativu i prijedloge tako da sada imamo petoricu veoma kompetentnih počasnih konzula, poslovnih ljudi najvećeg ranga, spremnih da rade za interes BiH na ovim prostorima.

Koliko naša diplomatija inače koristi instituciju počasnog konzula?

Na nesreću veoma malo. Mi recimo imamo dvadesetak dok naše susjedne zemlje, po mojim informacijama, imaju po preko 80 počasnih konzula širom svijeta. Institucija počasnog konzula je veoma važan instrument koji koriste i velike i male zemlje, razvijene i nerazvijene, radi ostvarivanja ekonomskih ciljeva, realizacije projekata iz oblasti kulturne i ukupno javne diplomatije. Smatram da posebno male, ekonomski slabije zemlje mogu imenovanjem počasnog konzula bez bilo kakvih ulaganja do određene mjere nadomjestiti nedostatak skupog aktivnog diplomatskog kadra. Tvrdim da bi bilo dobro da bh. diplomatija daleko ozbiljnije tretira instituciju počasnih konzula i podstiče otvaranja počasnih konzulata.

Nedavno ste otvorili školu u Nepalu koja je napravljena sredstvima doniranim od strane Vijeća ministara BiH. Kako je ovaj projekat realizovan?

Veoma sam sretan da smo napravili školu, jer će u budućnosti sve to imati značajnu simboličku vrijednost u bilateralnim odnosima BiH i Nepala. Želim da naglasim ovdje jednu činjenicu. Katmandu, glavni grad Nepala, je od Delhija udaljen 2000 kilometara i sigurno ne bismo mogli izvršiti efikasno ovaj zadatak bez velike pomoći gospodina Shahila Agrrawala, uglednog biznismena iz Nepala, kojeg smo nedavno imnenovali za našeg počasnog konzula u ovoj himalajskoj državi.

Ranije ste inicirali i imenovanje Muzafera Cileka za počasnog konzula BiH u gradu Bursa u Turskoj. Od kojeg je to značaja bilo za BiH?

Veoma sam ponosan na to. Muzafer je veliki biznismen, veliki Bosanac, Bošnjak. Ima ogromnu energiju koju sad dominantno koristi da pomogne jačanju ekonomskih veza BiH i Turske. On je uz to i sam investirao u nekoliko značajnih projekata u BiH. Radi se o čovjeku zaista velikih kapaciteta i duboke opredjeljenosti da pomogne ekonomskom razvoju BiH.

Turizam u BiH postaje sve značajnija oblast u razvoju zemlje. Kako to izgleda iz indijske perspektive?

Dijelim vaše mišljenje i smatram da je turizam naša trenutno najveća razvojna šansa. MI smo turistički veoma atraktivna zemlja, sa neuporedivim prirodnim i historijskim atrakcijama, sa jedinstvenom i u svijetu prepoznatljivom gostoprimljivošću (koju moramo održati) i sa niz drugih prednosti. Zato, evo, i bez nekog temeljitog i sistematskog pristupa države ovoj izuzetno važnoj razvojnoj grani ekonomije bilježimo značajne rezultate. Nadam se da ćemo imati veoma brzo temeljitiji, strateški pristup nadležnih državnih institucija pitanju razvoja turizma.

Šta bi trebalo uraditi?

Razvoj turizma u BiH je veoma profitabilna investicija što je među ostalim prepoznala i Svjetska turistička organizacija. Treba hitno osavreminiti turističku infrastrukturu BiH, energičnije i smislenije predstaviti naše turističke potencijale u svijetu, na velikim turističkim skupovima, sajmovima, konferencijama. Moramo imati koordiniran pristup države i ovdje naglašavam da imamo ogromnu šansu samo kao cjelina, kao Bosna i Hrecegovina. Bilo kakav separatni pristup, recimo po entitetima, ne samo da ne donosi rezulatate nego često izaziva i kontraefekte.

Vi se dugo godina bavite pitanjem imidža i brendinga države? Kakav je odnos turizma i imidža?

Višestruk i veoma dinamičan. Turizmom, odgovornim pristupom, popravljamo imidž države. Ljudi dođu u BiH i vide svu tu našu ljepotu i prednosti. Oni mjenjaju svoju sliku o BiH. A onda počnu razmišljati da bi dobro bilo ovdje raditi neke poslove, investirati… Imam veliki broj primjera da su indijski turisti, nakon posjete BiH, ne samo temeljito promjenili mišljenje, nego su i postali trajno vezani za naše prostore… Neki su u procesu investiranja… Šta zelim da naglasim? Da razvoj turizma u našim uslovima ne bi trebao biti interes i posao samo turističkih institucija, nego mnogih drugih segmenata društva, interes našeg privatnog bizinisa ponaosob…

Veliki broj turista iz arapskih zemalja posjećuje BiH, a sektor bilježi veliki rast. Je li privlačenje turista iz Indije također šansa za BiH i kako ih privući?

Ogromna šansa. Imamo i određeno povećanje broja indijskih turista ove godine u BiH i taj broj će stalno rasti. Mnogi od njih dolaze u “paketu” sa Hrvatskom, jer u tom slučaju ne trebaju našu vizu.

Dakle, Indijci su svjetski putnici. Vole da putuju i vole da potroše. Mi smo ovdje u Indiji organizirali veliki broj promotivnih skupova sa tour operatorima, predstavili smo bh. turističke potencijale na mnogim tematskim konferencijama širom Indije. Raduje me da već imamo i naše tour operatore koji vide šansu na indijskom turističkom tržištu.

Uz pitanja koje sam ranije naglasio smatram da je od velike važnosti relaksirati vizni režim, jer su upravo tehničke teškoće u dobijanju viza prepreka za dolazak većeg broja indijskih turista. Mi smo u tom pogledu nasim nadležnim institucijama predložili određene mjere.

Postoji li saradnja sa ambasadama iz susjedstva u pogledu regionalnog pristupa promocije turizma?

To je odlično pitanje. Indijci traže nove destinacije, a naš region bi mogao biti veoma atraktivan. Svaka od zemalja u regionu je pojedinačno premala da zadovolji potrebe indijskog turiste. Zbog toga nam je ovdje potreban regionalan pristup pitanju promocije turizma. Regionalni brend. U tom pogledu smo mi iz Ambasade poslali pismo kolegama iz ambasada u region. Vidio sam da su neki veoma pozitivni u vezi ove inicijative…

Kako poboljšati vanjsko-trgovinsku razmjenu između BiH i Indije?

U Indiji se sve moze prodati što mi proizvedemo. Imate ovdje veliki broj ogromnih sajmova, poslovnih skupova. Bilo bi sigurno veoma profiabilno ako bi naši proizvođači počeli dolaziti u Indiju na ovakve skupove, prezentirati svoje proizvode. Mi u ambasadi smo spremni pružiti svaku podršku i pomoć ovakvim inicijativama.

Postoje li velike razlike ili pak snažne dodirne tačke kada je riječ o bosanskohercegovačkoj i indijskoj kulturi?

Svakako. Iz historijske perspektve vidljivo je da su se kulture dodirivale u različitim historijskim periodima, vjerovatno najintenzvnije u vremenu Otomanske imperije. Često nalazite sličnosti u tradiciji i kuhinji. Ali, moram naglasiti da, ako govorimo o Indiji kao državi, ovdje postoje mnoge kulture, mnoštvo tradicija, osobenosti. Kažu da na svakih pedeset kilometara imate novu kuhinju. Indija je čaroban, nevjerovatan fenomen različitosti, ogromnih raznolikosti u kojima su svi, kroz dugu historiju, ponekad i turbulnetnu, uspjeli da nađu svoje “mjesto pod suncem”.

Da vam dam primjer. Jedno vrijeme smo u Ambasadi imali jednog momka iz istočne Indije koji je govorio pet lokalnih jezika. Pet jezika koji su potpuno različiti je morao znati da bi živio u svom kraju. Dakle ogromne su razlike, etničke, religijske, kulturološke, čak na malim prostorima. Ali to, u suštini nije prepreka. Naprotiv.