Član CIK-a
Bakalar: Ako mi nismo legalni, kako su legalni ljudi koji sjede u parlamentima?
Izvještaji CIK-a BiH nisu usvojeni, ni onaj o provedbi zakona iz nadležnosti CIK-a, kao ni onaj o provođenju Općih izbora u 2022. godini
Reformski, Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma nije ni uvršten na dnevni red Doma naroda. Mišljenja delegata podijeljena, ali presudio je stav SNSD-a. S druge strane, izvještaji Centralne izborne komisije BiH nisu naišla na odobravanje delegata srpskoga i hrvatskoga naroda – tačnije, članova SNSD-a i HDZ-a BiH. Osim što ne odobravaju izvještaje, problem im je i sastav ovoga tijela.
Delegati u državnom parlamentu usvojili su niz značajnih izvještaja, dali saglasnost za ratifikaciju više ugovora sa međunarodnim bankama radi finansiranja projekata izgradnje putne infrastrukture, kao i onog o prekograničnoj saradnji sa Srbijom i Crnom Gorom.
Ipak, izvještaji CIK-a BiH nisu usvojeni, ni onaj o provedbi zakona iz nadležnosti CIK-a, kao ni onaj o provođenju Općih izbora u 2022. godini. Stav srpskih i hrvatskih delegata je da je CIK BiH imenovan politički, dok je stav bošnjačkih delegata da je saziv CIK-a BiH radio po zakonu i Ustavu BiH, navodi Federalna.ba.
„To je tijelo koje odlučuje o bitnom procesu kao što je izborni – nadam se da će na međustranačkom nivou na visokom političkom nivou zaista nešto hitno mijenjati na tom planu“, kazala je Snježana Novaković-Bursać (SNSD).
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Dragan Čović (HDZ BiH) napominje kako je jednom dijelu članova istekao mandat, dok su drugi već u penziji: „A za sve one koji su imenovani na tom Zastupničkom domu tad – smatramo ih imenovanim mimo zakona“.
Član CIK-a BiH Željko Bakalar podsjeća kako je to tijelo utvrđivanjem rezultata dodjeljivalo mandate delegatima i zastupnicima: „S tim u vezi postavlja se pitanje – ako mi nismo legalni, kako su legalni ljudi koji sjede u parlamentima?“.
Za razliku od neusvojenih izvještaja CIK-a BiH, nedavno na Zastupničkom domu usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma na dnevni red Doma naroda nije ni dospio, jer Kolegij zbog SNSD-a nije bio složan. Zbog toga razočarani i predstavnici vlasti i opozicije. Nadaju se da će naredna redovna biti uspješnija, zbog ovog zakona, ali i Zakona o izvršenju budžeta državnih institucija.
„To je zakon koji sam ja aktuelizirao još u aprilu navodeći da može doći do situacije da ćemo otići na sivu listu Moneyvala ukoliko se ne usvoji do kraja godine“, kazao predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović (NiP).
Čović je izrazio nadu će na idućoj redovnoj sjednici ćemo imati i to i Zakon o izvršenju budžeta institucija BiH.: „To je bila ideja, ali kako nismo imali zajednički stav na Kolegiju, onda smo išli onom logikom zajedničkog stava na kolegiju“.
„Ne znamo šta je razlog, šta je objašnjenje, je li opet neka vrsta političke ucjene ili političke trgovine“, navodi Dženan Đonlagić (DF).
Đonlagićeve opozicione kolege također su oštre prema Trojci. Zlatko Miletić je rekao da to govori o površnom pristupu dok Džemal Smajić smatra da vladajući nemaju kapacitet da BiH dovedu do Evropske unije. Ipak, iz SNSD-a svoje protivljenje pravdaju mišljenjem zakonodavnog sektora.
„U tačci 2 i 3 dolazi da ovaj zakon nije usklađen ni sa Poslovnikom ni sa jedinstvenim pravilima za izradu zakona. A onda danas čujem da neko kaže da smo mogli usvojiti zakon pa ga poslije popravljati. Usvojili bismo neupotrebljiv zakon“, ističe zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić (SNSD).
Jedan od reformskih zakona, onaj o sprečavanju pranja novca, oko kojeg su lideri koji čine većinu rekli da imaju konsenzus, ipak će morati sačekati sredinu januara, kada je planirana 13. redovna sjednica Doma naroda. Koliko god to za BiH, njene građane, ali i put ka Evropskoj uniji moglo biti pogubno.
