Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, susreo se u Sarajevu sa zamjenicom generalnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom, koja boravi u BiH.
Sastanku nisu prisustvovala druga dva člana Predsjedništva – Željko Komšić, koji se nalazi u New Yorku na sjednici Generalne skupštine UN-a, dok nije poznato zbog čega na sastanku nije bila Željka Cvijanović.
NATO je u februaru ove godine saopštio da podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te da neće dopustiti sigurnosni vakuum ili ugrožavanje teško stečenog mira, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Savez ostaje predan BiH
Povod za njihovu reakciju bile su prijetnje secesijom iz Republike Srpske, uoči izricanja presude Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku RS pred Sudom Bosne i Hercegovine.
NATO je istakao kako je sigurnost BiH važna za regiju, Evropu i NATO, kao i da taj savez ostaje predan partnerstvu s BiH i reformskim naporima.
“U tom smislu, prijetnje secesijom, unutrašnje političke borbe, retrogradne i nacionalističke ideje nagrizaju teško stečenu stabilnost ove zemlje. Destabilizirajuće su i opasne”, odgovoreno je iz sjedišta NATO-a u Briselu, na pitanje RSE o destabilizirajućim izjavama zvaničnika Republike Srpske (RS), povodom predstojećeg izricanja presude predsjedniku ovog bh. entiteta Miloradu Dodiku 24. februara ove godine.
Bosna i Hercegovina je od 2018. godine u MAP-u, što je posljednja stepenica prije poziva u punopravno članstvo u Alijansu.
Bh. vlasti su se obavezale na pristupanje NATO-u, ali je ta obaveza u zastoju zbog stavova iz jednog dijela države, entiteta Republike Srpske, i jačanju odnosa Milorada Dodika, predsjednika tog entiteta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Prema Zakonu o odbrani BiH, koji je usvojen 2005. godine, institucije su obavezne sprovesti “sve potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”.
Tadašnji član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD, vladajuće partije u RS čiji je lider proruski predsjednik tog entiteta Milorad Dodik, potpisao je 2006. Sporazum o pristupanju Partnerstvu za mir (PfP) sa NATO-om, što je prva stepenica ka članstvu u Evroaatlanskom savezu.
Prijem BiH u članstvo
Radmanović je tri godine kasnije potpisao i formalni zahtjev BiH za prijem u Akcioni plan za članstvo (MAP), a u pismu NATO-u je naveo da je “članstvo u NATO od strateške važnosti za BiH”.
Posljednjih desetak godina, pozicija i opozicija iz RS-a protivi se članstvu u NATO-u i zastupaju stav da Bosna i Hercegovina po ovom pitanju treba slijediti Srbiju koja je proglasila vojnu neutralnost.
Narodna skupština RS-a donijela je u oktobru 2017. godine rezoluciju o vojnoj neutralnosti tog entiteta, gotovo identičnog sadržaja kao i Srbija deset godina ranije.
Usprkos protivljenju članstvu, reforme sektora odbrane se sprovode i u njemu učestvuju i predstavnici RS-a, a kadrovi Dodikove stranke godinama su na poziciji zamjenika ministra odbrane.
