negativni izvještaji iz EU

Bh. pravosuđe u 2019. obilježile afere i opstrukcije

Okrugli sto – Gordana Tadić i Milan Tegeltija

Oni koji su se drznuli da progovore o krizi, bilo da su pripadnici pravosudne zajednice, građani ili mediji, targetirani su kao zlonamjernici

Protekla godina u bosanskohercegovačkom pravosuđu neće biti upamćena po dobrom. Godina afera, sporosti institucija, i negativnih izvještaja iz EU i međunarodnih organizacija. Ono što je slično sa svim prethodnim jeste izostanak bilo kakve odgovornosti.

Propusti u istragama i ignorisanje slučajeva visoke korupcije opisani su na stotinama stranica raznih međunarodnih izvještaja, kao najveća boljka bosanskohercegovačkog pravosuđa u prošloj godini. U prvoj polovini 2019. u tužilaštvima je vođeno 409 istraga zbog krivičnih djela korupcije, što je manje od četiri odsto od ukupnog broja istraga, javlja BHRT.

U prvih pola godine, 2019. pred Tužilaštvom BiH nije podignuta nijedna optužnica. Pet riješenih istraga je riješeno obustavom, nije samim tim bila nijedna presuda što se dovoljno govori o tome šta se ovdje procesuira. I ono što je procesuirano, to su slučajevi korupcije na nižim nivoima. Očigledno je da i ovde postoji opstrukcija”, izjavila je Ivana Korajlić iz Transparency International BiH.

Mnogo više od slabih rezultata pojedinih sudova i tužilaštava na svim nivoima odjeknula je afera “Potkivanje”, čiji je jedan od protagonista predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta. Okončana je kratkim protestom, istragom protiv inspektora SIPA-e i biznismena iz Velike Kladuše. Disciplinski tužilac odlučio je da nema odgovornosti Milana Tegeltije, jer nije bilo dokaza. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je nakon toga formiralo predmet, kojim će biti obuhvaćeni svi koji su “širili negativnu sliku o radu pravosuđa”.

A Rajnhard Pribe, nezavisni ekspert Evropske unije, tvorac je posljednjeg izvještaja o stanju u pravosuđu. Izražava zabrinost zbog višedecenijskog odsustva pravosudne reforme. Izvještaj nikog nije iznenadio, a neki su odahnuli, jer su očekivali i gore.

Tužilačke istrage u slučajevima Dragičević i Memić, i ove godine najočigledniji su primjer, slučajnog ili namjernog, sporog i neefikasnog rada institucija. Skoro dvije godine nakon smrti Davida Dragičevića, banjalučko Okružno tužilaštvo nije podiglo optužnicu, bez obrazloženja šta se čeka. U toku je i ponovljeno suđenje u slučaju smrti Dženana Memića, u kome će se porodica stradalog mladića ponovo truditi da dokaže da nije poginuo u saobraćajnoj nesreći.

Zbog Pribeove frustriranosti i zabrinutosti malo ko se zacrvenio. I ove godine izostala je politička i moralna odgovornost. Oni koji su se drznuli da progovore o krizi, bilo da su pripadnici pravosudne zajednice, građani ili mediji, targetirani su kao zlonamjernici. Dok se sve to dešavalo, povjerenje građana u pravosuđe je opadalo. Prema posljednjm podacima, sa 41 na 19 odsto. Ali, ako je utjeha, kažu nosioci pravosudnih institucija, građani više ne vjeruju nikome.