Rodna ravnopravnost u Bosni i Hercegovini i dalje nije dostignuta, a dostupni pokazatelji ukazuju na spor i neravnomjeran napredak. Iako žene čine više od polovine stanovništva, njihovo učešće u politici, ekonomiji i procesima donošenja odluka i dalje je znatno manje u odnosu na muškarce.
Na potrebu snažnijeg djelovanja u oblasti ekonomskog osnaživanja žena i njihovog većeg uključivanja u javni život ukazali su učesnici konferencije “Ravnopravnost spolova: liderstvo, mir i sigurnost u BiH”, održane danas u Sarajevu povodom Međunarodnog dana žena.
Konferenciju su organizirali Agencija za ravnopravnost spolova BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, u saradnji s Komisijom za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Misijom OSCE-a u BiH i organizacijom UN Women.
Ekonomski jaz
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić poručio je da ravnopravnost spolova nije samo pitanje ljudskih prava, nego i važan faktor ekonomskog i društvenog razvoja.
“Istraživanja pokazuju da bi smanjenje rodnog jaza u zapošljavanju i poduzetništvu značajno ojačalo ekonomiju. Upravo zato smo ovogodišnju konferenciju posvetili temi ženskog liderstva. Vjerujem da žene mogu dati snažan doprinos ekonomiji, politici i društvu u cjelini. Međutim, u BiH smo još daleko od pune ravnopravnosti”, kazao je Hurtić.
Prema njegovim riječima, manje od 40 posto radno sposobnih žena u BiH ekonomski je aktivno, dok je stopa zaposlenosti žena gotovo dvostruko niža u odnosu na muškarce. Tek oko četvrtine žena nalazi se na menadžerskim pozicijama, a u mnogim kompanijama nisu zastupljene u upravljačkim strukturama.
Dodao je i da žene čine oko 20 posto donosilaca političkih odluka, što je znatno ispod zakonom propisanih 40 posto.
“Potrebno je jačati ulogu žene u političkom i javnom životu, ulagati u ekonomsko osnaživanje žena, promovirati ravnopravnu podjelu obaveza u porodici i olakšati usklađivanje privatnog i poslovnog života. Potencijal ženskog liderstva mora se snažnije koristiti za izgradnju mira i stabilnosti”, naglasio je Hurtić.
Slaba zastupljenost
Prva zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH Mia Karamehić-Abazović navela je podatke istraživanja UN Women koji pokazuju da bi ženama u BiH moglo trebati više od jednog stoljeća da dostignu muškarce na vodećim pozicijama u ekonomiji.
“Slična situacija je i u politici. Iako žene čine 50,3 posto stanovništva prema popisu iz 2013. godine, na državnom i entitetskom nivou vlasti zastupljene su sa svega oko 25 posto”, kazala je Karamehić-Abazović.
Ove podatke ocijenila je zabrinjavajućim, naglašavajući da pitanje ravnopravne zastupljenosti žena nije samo pitanje ženskih prava, već pitanje društvene jednakosti.
Istaknula je i da žene često nose veći dio tereta i u privatnom i u profesionalnom životu, jer su u velikoj mjeri odgovorne za rad u domaćinstvu, dok istovremeno učestvuju i na tržištu rada.
Nasilje nad ženama
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH Arnhild Spence upozorila je da statistički podaci ukazuju na veoma neujednačen napredak kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti.
“Učešće žena na tržištu rada je manje od 40 posto, a svaka druga žena u BiH tokom života doživi neki oblik nasilja. Tokom 2024. godine, otprilike jedna žena mjesečno ubijena je u femicidu. Istovremeno, oko 80 posto žena koje trpe nasilje nikada ga ne prijavi”, kazala je Spence.
Podsjetila je i na Rezoluciju 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija “Žene, mir i sigurnost”, čiji je potpisnik i Bosna i Hercegovina, te naglasila da se očekuje usvajanje novog nacionalnog akcionog plana za njenu provedbu.
Uloga institucija
Šef Misije OSCE-a u BiH ambasador Rick Holtzapple naglasio je da rodna ravnopravnost mora postati stvarnost u praksi, a ne samo formalna obaveza.
“U vrijeme globalne nesigurnosti prava žena ne smiju biti gurnuta u stranu. Inkluzivno učešće žena jača mir, povjerenje u institucije i otpornost društva. Ovo je odlučujući trenutak i moramo ubrzati napredak prema ravnopravnosti”, poručio je Holtzapple.
Zaključeno je da bez punog, ravnopravnog i aktivnog učešća žena nije moguće osigurati trajnu demokratiju, sigurnost i društveni prosperitet.
Cilj konferencije bio je ukazati na obavezu daljnjeg unapređenja ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, uz naglašavanje značaja primjene CEDAW Opće preporuke broj 40 o paritetu 50/50 u procesima donošenja odluka, kao i provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 “Žene, mir i sigurnost”.
