BiH ima jedinstven stav u vezi s odlaganjem nuklearnog otpada (VIDEO)

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić danas je u Sarajevu izjavio novinarima da je do sada urađeno sve ono što su pružale kao mogućnost domaća legislativa i domaći zakoni, međunarodne konvencije, u vezi s namjerom Republike Hrvatske da gradi odlagalište nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska Gora, u blizini granice sa BiH.

Po njegovim riječima, to je jedno od pitanja gdje BiH ima jedinstven stav, potpuni konsenzus o tom pitanju.

Svi se, istaknuo je on, protivimo namjeri da nuklearni otpad bude odložen uz granicu BiH, „blizu naših prirodnih bogatstava i tako blizu naseljenih mjesta“.

– To je nekih 800 metara vazdušne linije, to bi značilo ugrožavanje zdravlja velikog broja ljudi u našim gradovima u tom području. Sasvim sigurno da ćemo, ako budemo u konačnici dovedeni u tu situaciju, iskoristiti ono što nam pružaju odredbe međunarodnih konvencija i vjerovatno pokrenuti međunarodni spor ili spor arbitraže u slučaju da se u konačnici izabere lokacija Trgovske gore – istaknuo je Zvizdić.

Podsjetio je da se dvije godine radi na tome, da postoje zaključci Vijeća ministara BiH, deklaracije, rezolucije parlamenta, postoji zajednička komisija na čijem je čelu ministrica za okoliš RS-a u koju su uključeni svi nivoi vlasti, zatim stalni angažnam nadležne agencije, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, DKP mreže kao i zaključci Predsjedništva BiH.

– Sve što nam stoji na raspolaganju, sve mogućnosti smo do sada iskoristili. Nije konačna odluka da to u konačnici bude Trgovska gora, to je jedna od predloženih lokacija. Vidjet ćemo da li će se Hrvatska i Slovenija odlučiti za tu lokaciju, ali mi ćemo znati kao država zaštititi svoje interese – poručio je Zvizdić.

Mediji su prenijeli informaciju da predstavnici Republike Hrvatske i Slovenije na današnjem sastanku nisu postigli dogovor o zajedničkoj lokaciji za odlaganje radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik „Zelenog kluba“ Saša Magazinović je kazao novinarima da je ovo bila očekivana odluka „jer imamo informacije da, dok traje predizborna kampanja u Republici Hrvatskoj, nastojat će se ovo pitanje maknuti sa dnevnog reda“.

– Imamo informaciju da je HDZ u Sisačko-moslovačkoj županiji, koja obuhvata ovo područje, u panici i da su oni tražili da se ovo na svaki mogući način skloni dok traje kampanja, tako da je ovo bio očekivani ishod sastanka – kazao je Magazinović.

Dodao je da ono što BiH treba da uradi jeste formiranje pravnog tima, „da nam se ne desi drugi Pelješki most, kad priča bude završena da se onda reaguje“.

– To je ono što očekujem od Predsjedništva BiH koje je jednako kao i parlament BiH, a i entitetski parlamenti donijelo svoje stavove o protivljenju izgradnji odlagališta nuklearnog i radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora – podsjetio je Magazinović.

Po njegovim riječima, ovo je jedno od rijetkih pitanja gdje postoji potpuna suglasnost svih nivoa vlasti i svih aktera, jer su ove odluke donošene jednoglasno i u parlamentima i u Predsjedništvu BiH.

– Dakle, potrebno je hitno formiranje pravnog tima i u cilju arbitraže i u cilju ocjene ove lokacije kada su u pitanju kriteriji koji trebaju biti zastupljeni. Oni koji su malo više ušli u materiju znaju da postoji najmanje 10 kriterija od kojih je svaki eliminirajući, da bi se formiralo odlagalište. Ova lokacija, po mišljenju akademske zajednice u BiH koja se bavi ovim pitanjem, ispunjava maksimalno četiri – naveo je Magazinović.

Odvojiti rad Parlamentarne skupštine od pitanja Vijeća ministara

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić je nakon sjednice Kolegija u proširenom sastavu izjavio novinarima da je namjera njenog održavanja bila da nastave razgovore o traženju modaliteta i rješenja za početak normalnoga funkcioniranja Predstavničkog doma PSBiH.

Dodao je kako je posebno insistirao i istaknuo činjenicu da u Sekretarijatu još uvijek na usvajanje čeka Budžet institucija BiH, a “to je 966 miliona KM, bez kojega nema realizacije kapitalnih projekata”.

– Više puta sam samo kao primjer navodio zaključak Predsjedništva da odvojimo tri miliona KM za most Bratunac-Ljubovija. To nije moguće bez usvajanja budžeta institucija. Nema povećanja plaća policajcima. Čeka 45 finansijskih sporazuma čija je ukupna vrijednost više od dvije milijarde KM – naveo je Zvizdić, dodajući kako smatra da je jako važno da se na neki način ostave po strani političke nesuglasice i da Predstavnički dom počne da radi.

Članovi proširenog kolegija su danas razgovarali o tome, a Zvizdić je kao ključni problem naveo neimenovanje komisija, napomenuvši da je nemoguće bez komisija održati redovnu sjednicu Predstavničkog doma na kojoj bi se razmatrali zakoni i finansijski sporazumi.

– Jer bez komisija nemamo stvorene poslovničke pretpostavke za održavanje redovne sjednice Predstavničkog doma. Nastavit ćemo raditi na pokušaju usaglašavanja stavova i na realizaciji naših zahtjeva prema onim klubovima, a to je Srpski klub i SNSD, koji nisu dostavili prijedloge za članove komisija da to urade, kako bi mogli organizirati redovnu sjednicu Predstavničkog doma državnog parlamenta – naveo je Zvizdić.

Naš prijedlog je, dodao je on, “da iniciramo jednu sjednicu kolegija Predstavničkog doma i Doma naroda s članovima Predsjedništva BiH, na kojoj bi razgovarali o svim bitnijim političkim i drugim temama i problemima s kojima se u ovome trenutku susreće kompletna BiH”.

Zvizdić je istaknuo da je on legalista i da nema namjeru kršiti Poslovnik Predstavničkog doma.

– Držat ćemo se Poslovnika i zakona, ali stalno ću insistirati na tome da stvorimo pretpostavke za održavanje redovne sjednice Predstavničkog doma PSBiH – kazao je Zvizdić.

Dodao je da idu korak po korak dok potpuno ne približe stavove i ne omoguće održavanje redovne sjednice.

Podsjetio je da ovo nije prvi put da je Vijeće ministara BiH u ovom statusu, te da je isti slučaj bio 2011. i 2012. godine, kada je Nikola Špirić bio 16 mjeseci u njegovoj situaciji.

– Ali problem današnje aktuelne situacije je da ne radi Predstavnički dom i Parlament, a tada je radio. Dakle, mislim da treba odvojiti rad Parlamentarne skupštine od pitanja Vijeća ministara BiH ili rada bilo koje druge institucije, jer u našem poslovniku ta dva pitanja nisu povezana – naveo je Zvizdić.

Na pitanje kada očekuje sastanak članova kolegija oba doma sa članovima Predsjedništva BiH, Zvizdić je odgovorio da će na Kolegiju Predstavničkog doma, koja će biti u četvrtak, uputiti tu inicijativu.

– Dom naroda je taj koji zakazuje, po njihovom redoslijedu, sljedeću sjednicu kolegija oba doma PSBiH i tada ćemo uputiti poziv da zajedno sjednemo s članovima Predsjedništva BiH. Nadam se nekim dobrim, pozitivnim rezultatima i zaključcima – rekao je predsjedavajući Predstavničkog doma.

Upitan da ocijeni odnose BiH i Hrvatske, posebno nakon posljednjih medijskih istupa visokih zvaničnika obje države, kazao je kako misli da većina izjava koje čujemo ili kojima svjedočimo unazad nekoliko mjeseci „su plod početka izborne kampanje u Republici Hrvatskoj, pokušaj na neki način zadobijanja birača ili dobijanja onih glasova koji u ovom slučaju dolaze iz BiH“.

– Što se tiče Hrvatske, mogu svjedočiti s aspekta funkcije koju sam obavljao kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH, da je Hrvatska uvijek bila snažan zagovornik evropskih integracija BiH, da nam je na tom putu uvijek značajno pomagala i otvarala brojna vrata, omogućavala mnoge susrete i zajedno s nama uticala na dinamiziranje procesa evropskih integracija BiH. To s jedne strane pokazuje dobar, prijateljski, komšijski odnos Republike Hrvatske prema BiH, a s druge strane imamo probleme među kojima posebno ističem da još uvijek nije ratificiran Ugovor o granici, što je prvi znak i poruka dobrosusjedskih odnosa, onako kako smo to uradili s Crnom Gorom – istaknuo je Zvizdić.

Dodao je još i pitanje bh. imovine, pitanje korištenja vode Buškog jezera, pitanje Pelješkom mosta, Trgovske gore…

– Postoji veliki broj nerješenjih pitanja u kojima mi očekujemo da bi, s jedne strane Hrvatska trebala da pošalje dobrosusjedske poruke, ali za mene mnogo važnije treba da poštuje odredbe međunarodnog prava i međunarodnih konvencija – prava mora, Konvencije o zaštiti okoliša, ne ugrožavanja zdravlja ljudi itd. Hrvatska je članica EU, ona je potpisnica svih međunarodnih konvencija, kao i BiH, i očekujem samo to, da poštuje međunarodno pravo i međunarodne odredbe međunarodnih konvencija. Uz to ide i činjenica da imamo 1.000 kilometara zajedničke granice i da na nekin način niko nije važniji komšiji od njegovog komšije – zaključio je Zvizdić.