BiH

BiH ima pravo na slobodan pristup otvorenom moru

11/12/2015

“Bosna i Hercegovina pomorska zemlja“, tema je javne tribine koju je Općina Novi Grad Sarajevo organizirala u povodu dvadesete godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH, te kako bi se šira javnost informisala o tome da li BiH ima pravo na slobodan pristup otvorenom moru.

Uvodničar na tribini bio je inžinjer saobraćaja, stalni sudski vještak, te zamjenik predsjednika Pomorskog društva BiH i vršilac dužnosti direktora Pomorskog društva BiH Ševal Kovačević, koji je prisutnima sa stručnog aspekta objasnio pitanje dugo najavljivane izgradnje Pelješkog mosta u Neumskom zaljevu.

U svom izlaganju Kovačević je podsjetio da BiH u okviru svog teritrorijalnog obuhvata izlazi na more u Neumskom zaljevu, te da je potpisnica nekoliko Konvencija UN-a o pravu mora, koje je potpisala 1993. godine, znatno prije Republike Hrvatske. Imajući u vidu činjenicu da se posljednjih godina konstantno najavljuje izgradnja mosta u Neumskom zaljevu, kojim bi se, kako kažu, spojila kontinentalna Hrvatska sa Pelješcom i ostatkom hrvatskih teritorija oko Dubrovnika, istakao je da je BiH pomorska zemlja i da ima pravo na slobodan pristup otvorenom moru.

novi grad tribina1

Ševal Kovačević

Pored mnogo otvorenih pitanja o kojima je javnost u BiH djelomično ili nije nikako upoznata kada se radi o izgradnji Pelješkog mosta, ključna pitanja o kojima je govorio Kovačević, a koja su se nametnula svih ovih godina je, pitanje suvereniteta BiH na svom cjelokupnom teritoriju te, u kojoj mjeri je naša zemlja suverena država? Da li je i dvadeset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma još uvijek otvoreno pitanje suverenosti naše zemlje na kompletnom bosanskohercegovačkom teritoriju?

Ono što je veoma važno znati kad je u pitanju Neum i njegov širi rejon, o čemu je Kovačević govorio je, da su Neum, Klek i niz drugih teritorija koje se danas nalaze u sastavu BiH, 1718. godine pripali Turskoj (Požarevačkim mirom), na insistiranje Dubrovnika, gdje se utvrđivalo razgraničenje između Turske i Mletačke Republike. Takozvanom “Mocenigovom linijom“ utvrđen je i koridor između Neuma i Kleka, a prema Sutorini i Boki Kotorskoj, tako da je tada Dubrovnik potpouno fizički odvojen od mletačkih teritorija. Dakle, kad se vršilo razgraničenje ovih teritorija Hrvatska uopće nije bila strana u predmetu ili strana u sporu.

novi grad tribina2

Također, Kovačević je tokom svog izlaganja na slajdovima pokazao niz primjera svjetskih standarda izgradnje mostova, od kojih BiH ne smije odustati, ako Hrvatska ipak odluči graditi Pelješki most!? Poštujući svjetske standarde u plovnoj zoni šrina između stubova mora biti minimalno 500 metara, a visina 60 metara. Kovačević smatra da bi tek izgradnjom takvog mosta, BiH bilo omogućeno pravo na slobodan pristup otvorenom moru i međunarodnim vodama. Tek bi u tom slučaju bilo omogućeno uplovljavanje u Neumski zaljev i najvećim brodovima koji danas plove svjetskim morima, što i treba biti strateški cilj BiH.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.