BiH

Sve slabosti sistema

BiH, mala zemlja, a puno javnih nabavki: Štimanja, pogodovanja i “profesionalni žalioci”

04/07/2022
Službeni automobili FOTO: D. B.

Samo u prvih šest mjeseci institucije vlasti zaključile su 1.716 ugovora. Salčin: Slali smo prijave tužilaštvima, ali su se pravdali da ih ima malo i da nisu dovoljno edukovani. Koenig: Šta bi jači sistem javnih nabavki značio?

Institucije vlasti i javna preduzeća na svim nivoima samo u prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima do kojih smo došli na portalu javnih nabavki, zaključile su ukupno 1.716 ugovora o javnim nabavkama teških na stotine miliona KM.

Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba

Od toga je na državnom nivou u tom periodu provedeno 196 tendera, na entitetskom nivou, odnosno na nivou Brčko Distrikta, bilo je 280 tendera, a na kantonalnom nivou 164 tendera. Na nivou gradova, odnosno općina, bilo je najviše zaključenih tendera, i to 301 odnosno 775 tendera.

Za jednu relativno malu zemlju poput BiH ovo je pozamašan broj zaključenih tendera koji je javni sektor zaključio s ponuđačima robe, radova, usluga što dovoljno govorio o tome koliko se novaca na godišnjem nivou obrće u oblasti javnih nabavki. Istovremeno, ovaj podatak govori i u kojoj mjeri je zbog slabosti sistema, pa i aktuelnog zakonskog rješenja za pojedince i grupe koje love u mutnom ova oblast veoma unosna.

Navest ćemo samo jedan primjer: nabavke automobila. Lani su institucije i javna preduzeća povećali broj tendera za nabavku automobila, pa su, prema podacima Balkanske istraživačke mreže, za kupovinu 156 službenih putničkih vozila potrošile 5,6 miliona KM. I u prvih šest mjeseci ove godine nastavio se trend prekomjerne nabavke automobila. Kao i lani, bilo je i slučajeva kada se pogodovalo određenim prodavačima vozila.

Faksimil: Ukupan broj ugovora za šest mjeseci sa stranice portala javnih nabavki

Kako je nedavno objavio portal Fokus.ba, javno federalno preduzeće Elektroprivreda HZHB je samo za jedan dan raspisalo tendere o nabavci dvije limuzine koje zajedno, bez PDV-a, koštaju 111.500 KM. Inače, ovo javno preduzeće opravdalo je epitet rekordera u kupovini vozila.

U ovoj godini su, prema podacima portala Pratimotendere.ba, pokrenuli čak sedam postupaka nabavke vozila.

Elektroprivreda HZHB je u januaru ove godine, prema navodima Pratimotendere.ba napravila „skrojen“ tender za nabavku vozila Toyota Hilux u vrijednosti od 58.000 KM (bez PDV-a).

Lani su institucije i javna preduzeća za kupovinu 156 službenih putničkih vozila potrošile 5,6 miliona KM FOTO: D. B.

No, nisu, naravno, samo nabavke vozila prilika da se pogoduje, odnosno za malverzacije. Dosta je opcija za ovu vrstu rabote koje nudi aktuelni sistem javnih nabavki u BiH. Tako je Agencija za javne nabavke utvrdila da se mnoge institucije i javna preduzeća odnosno ugovorni organi neosnovano izuzimaju od primjene Zakona o javnim nabavkama kršeći pri tome isti ovaj zakona, a da uopće ne izvještavaju Agenciju.

Također, u posljednje vrijeme uočeno je i da pojedini ugovorni organi pri provođenju osnovnih postupaka (otvorenih, ograničenih i konkurentskih zahtjeva za dostavu ponuda), a kada su u pitanju nabavke radova, prave namjerne i svjesne greške u projektnoj dokumentaciji ili tehničkoj specifikaciji koje se onda naknadno “popravljaju”, odnosno “plaćaju” provođenjem pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja za dodatne ili nepredviđene radove.

Pri tome, pojašnjavaju iz Agencije za javne nabavke, pregovarački postupak bez objave obavještenja je najmanje transparentan postupak i treba ga koristiti izuzetno, samo u situacijama predviđenim Zakonom o javnim nabavkama, vodeći pri tome računa o utvrđenim posebnim uslovima za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja.

Đenan Salčin, ekspert u ovoj oblasti i bivši direktor Agencije za javne nabavke BiH, za Fokus.ba kaže da je u našoj državi odgovornost vrlo mala, a skoro je nema nikako kada je riječ o zloupotrebama u javnim nabavkama gdje se vrti mnogo novca. Godišnje se, kaže on, potroši između 3,5 i 4 milijarde KM na tendere, odnosno javne nabavke.

Đenan Salčin FOTO: D. B.

– Najveće zloupotrebe i najveća kršenja dolaze u biti od najvećih institucija, a trebalo bi biti obrnuto. Tamo bi trebalo biti najviše kapaciteta, znanja i ljudi. Nema jasne smjernice po pitanju borbe protiv korupcije u javnim nabavkama. Mi smo slali izvještaje svim tužilaštvima i policijskim agencijama. Međutim, oni su se pravdali da imaju mali broj ljudi koji to mogu istražiti, da nisu dovoljno edukovani. Mi smo, dakle, slali prijave, a na tužiocima je da, u skladu sa svojim mehanizmima, ispitaju ima li elemenata kriminala. Smatram da to uopšte nije teško dokazati. Zašto? Pa tu se gotovo ništa i ne krije – ističe Salčin.

Žalbe na provedene postupke javnih nabavki posebna su priča. Kako navodi Salčin, veliki je broj žalbi, i to 3.000-4.000 na godišnjem nivou.

– Najveći broj upravnih sporova na Sudu BiH su upravo iz oblasti javnih nabavki. Zašto? Zato što imate regulatorno tijelo, Ured za razmatranje žalbi, koje očito ne radi svoj posao kako treba, odnosno ima diskutabilna rješenja. Evo primjera kako to sve funkcioniše: Ugovorni organ provodi postupak javne nabavke. Donese odluku da izabere AB firmu. Neko se drugi žali, firma BC. Ured za razmatranje žalbi uvaži žalbu da se dodijeli ugovor firmi BC. Vi to uradite, dodijelite ga, a u osnovi je skuplji, po skupljoj cijeni. Firma AB tuži to rješenje pred Sudom BiH i ide na nadoknadu štete, koja u velikim postupcima nije mala. Ona je u prosjeku od 8 do 10 posto, što znači da je za milionske nabavke to veoma lijep iznos. Sud donese rješenje, vrati ga URŽ-u da ga ispravi. Ali on ne može ništa ispraviti jer je postupak već gotov. On obavijesti ugovorni organ, koji donese formalno-pravno neko rješenje. Međutim, ponuđač traži štetu koju opet plaća ugovorni organ, a koji je ustvari prvobitno donio ispravnu odluku. No, nažalost, URŽ je nju poništio. Godišnje je više od 200 takvih tužbi na Sudu BiH, kao proizvod loše pravne zaštite. Pravna zaštita je loša karika sistema – poručio je Salčin.

Država, kaže on, ima problem i s „profesionalnim žaliocima“ koji se redovno žale na brojne tendere. Oni tako obustavljaju postupke, a ne uplaćuju takse.

– Imamo više stotina žalbi koji se odbacuju kao neuredne jer nisu uplaćene takse. To je prostor za trgovinu, utjecaj. Ja ću se žaliti pa ću te prisiliti da mi daš dio posla – ilustrativno objašnjava Salčin.

Naš portal je u proteklom periodu objavio niz tekstova kojima smo ilustrovali na samo blokade tendera po određenim pitanjima, već i kako djeluju tzv. profesionalni žalioci. Tako je bilo na primjerima nabavki za poribljavanje Neretve ili dijalizatora za potrebe Federacije BiH.

Glasnogovornik Delegacije Evropske unije u BiH Ferdinand Koenig za Fokus.ba naglašava da je jasan, konzistentan i transparentan sistem javnih nabavki centralni dio prevencije i borbe protiv korupcije. To je, dodaje on, također ključni dio u procesu priključenja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Riječ je o sastavnom dijelu 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije za BiH.

Ferdinand Koenig FOTO: D. B.

– Široko rasprostranjena korupcija i prevare u oblasti javnih nabavki imaju realan, odnosno konkretan utjecaj na građane Bosne i Hercegovine. Korupcija ubija! A to smo vidjeli i za vrijeme pandemije koronavirusa iz kojeg je proistekao značajan broj slučajeva visoke korupcije. Nedostatak odgovora iz pravosuđa, zatim nedostatak transparentnosti ili selektivni pristup u pravosuđu, kada je riječ o slučajevima visoke korupcije koji su od velikog interesa javnosti, to sve naravno za nas predstavlja razlog za zabrinutost – navodi Koenig.

Vlasti BiH, dodaje on, moraju pokazati osjećaj za hitnost u donošenju reformi koji se odnose na javne nabavke.

– Naprimjer, već duži niz godina zagovaramo donošenje novog Zakona o javnim nabavkama, ali on još uvijek nije usvojen. Ovdje nije riječ samo o EU nego o ljudima koji žive ovdje. Oni traže promjene, oni žele promjene. Oni žele da vide više akcije u borbi protiv korupcije. Šta bi jači sistem javnih nabavki značio? Značio bi više pravičnosti, više konkurencije, više transparentnosti. Pravu „promjenu igre“ u ovom smislu donose alati u informacionim tehnologijama kao što je naprimjer „e-javne nabavke“ – potcrtao je Koenig.

Evropska unija će, poručuje on, nastaviti s podrškom Bosni i Hercegovini u ovoj oblasti, naprimjer putem projekata, a jedan od njih su nedavno zaključili pod nazivom „Jačanje sistema javnih nabavki u BiH“. Na kraju krajeva, naglašava Koenig, odgovornost je na nadležnim vlastima. Oni imaju kapacitet i mandat da naprave ove promjene, a koje će biti tako važne za građane ove države.

Komentari

Autor: A. Dučić / Fokus.ba

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.