analiza birn-a

BiH povećava broj policajaca ali ne i njihovu efikasnost

Banja Luka: Sjednica Predsjedništva DNS-a na kojoj je zabranjen pristup Marku Paviću
15.02.2020., Banja Luka, Bosna i Hercegovina - Glavni odbor stranke Demokratskog narodnog saveza (DNS) zakazao je ivanrednu skupstinu za na kojoj se ocekuje izbor Nenada Nesica za novog predsjednika ove stranke. Na sjednici je za vrsioca duznosti zamjenika predsjednika potvrdjen Milan Radovic, do skora vodeci bankar RS i direktor Nove banke a.d., dok je za vrsioca duznosti generalnog tajnika potvrdjen Darko Banjac. Radovic je ipak na samoj sjednici prvo dao ostavku na navedenu poziciju, pa je zatim kasnije povukao. rPhoto: Dejan Rakita/PIXSELL

Na 100.000 stanovnika Bosna i Hercegovina ima u prosjeku po stotinu policajaca više od prosjeka Evropske unije. Na ovaj broj stanovnika u BiH dolazi 438 policajaca, dok je u Uniji njih 333

Bosna i Hercegovina ima veći broj policajaca od prosjeka Evropske unije u odnosu na broj stanovnika. Zašto nije efikasnija u borbi protiv kriminala i korupcije?

Na 100.000 stanovnika Bosna i Hercegovina ima u prosjeku po stotinu policajaca više od prosjeka Evropske unije. Na ovaj broj stanovnika u BiH dolazi 438 policajaca, dok je u Uniji njih 333.

Ali statistički podaci i procjene o efikasnosti ne pokazuju da veći broj policajaca državi donosi nužno bolju borbu protiv kriminala i korupcije od evropskog prosjeka, piše BIRN.

Policije širom Evropske unije danas pronalaze načine da s manjim brojem policajaca zadrže ili povećaju svoju efikasnost.

U isto vrijeme u BiH se planira dodatno povećanje broja policajaca.

Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu kaže da su sadašnje projekcije broja policajaca rađene prije nekoliko godina, ali dodaje kako je standard u EU da se više radi na profesionalizmu i korporativnom pristupu upravljanja u menadžmentu policijskih institucija.

“Brojnost ne mora značiti smanjenje kriminala. Određene proaktivne metode trebaju biti više zastupljene i primjenom tih metoda može se računati na smanjenje stope kriminala i samim tim na trend smanjenja policijskih službenika”, zaključuje Kržalić.

Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Muhamed Budimlić objašnjava da BiH nema odgovarajuće načine da ocjenjuje efikasnost rada policije i da stopa kriminala nije dovoljan pokazatelj.

“To je daleko od stvarne slike kriminaliteta. Vi kada pogledate kvalitativnu strukturu, vidjet ćete da, recimo, korupcije u Bosni i Hercegovini nema, jer je ispod jedan posto prijavljenog kriminaliteta”, kaže Budimlić.

Prema zvaničnim izvještajima policije u Federaciji, u septembru u dva kantona policija nije zabilježila nijedno krivično djelo korupcije.

U isto vrijeme percepcija građana o nivou korupcije je daleko gora od prosjeka Evropske unije. BiH je na indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala na 110. mjestu, više od 30 mjesta ispod najniže rangirane članice Unije – Bugarske.

Nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić kaže kako su sve policijske agencije u BiH prošle godine podnijele Državnom tužilaštvu tek šest krivičnih prijava za korupciju. On smatra da su državi potrebni policijski službenici koji će raditi na terenu i da je potrebno hitno raditi na organizaciji rada unutar policijskih agencija.

“Mi u policiji imamo previše rukovodilaca koji imaju slaba stručna znanja o tom poslu. Oni su pod velikim političkim pritiskom i negativnim ili neprimjerenim političkim uticajem”, kaže Miletić.

Efikasnija borba protiv korupcije i kriminala u središtu je uslova koje BiH mora ispuniti da bi se približila Evropskoj uniji. Za sada su vlasti dosta sporije u rješavanju primjedbi na nedostatke u organizaciji policije, političkih uticaja i povezanosti s drugim zemljama u odnosu na planove zapošljavanja novih policajaca.

Evropska komisija u svom posljednjem izvještaju o napretku BiH na to suptilno upozorava. Dok navodi podatke o broju policajaca i poredi ih s evropskim prosjekom, u izvještaju iznosi niz nedostataka domaćeg sistema, sastavljenog od 16 različitih policijskih tijela sa gotovo 17.000 policajaca.

Izvještaj navodi kako policija nije proaktivna u pokretanju istraga, te da su istrage spore. Konstatuje i kako je policija podložna političkim uplitanjima, te da su finansijske istrage i oduzimanje imovine izuzetno neefikasni.

Veoma formalan način na koji Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pribavlja dokaze, uključujići i one za slučajeve visoke korupcije, izaziva ozbiljnu zabrinutost Komisije, navedeno je u Izvještaju, u kojem stoji da je SIPA u 2021. godini pokrenula 193 istrage u predmetima korupcije – 42 po službenoj dužnosti i 151 po naredbi nadležnog tužilaštva – od kojih je 20 okončano.

Prema Izvještaju Federalne uprave policije, policija u Hercegovačko-neretvanskom i Kantonu 10 (Livno) u septembru nije zabilježila niti jedno krivično djelo korupcije ili finansijskog kriminaliteta. Taj se broj u drugim kantonima kretao od jednog do tri, sa izuzetkom Tuzle, gdje ih je bilo 20.

Politički uticaji

Detaljan analitički izvještaj Komisije iz 2019. godine naveo je niz nedostataka u radu policijskog sistema u državi. Izvještaj konstatuje da, iako je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela nadležna za koordinaciju agencija na državnom nivou, razmjena informacija između Ministarstva sigurnosti i policijskih agencija širom zemlje odvija se samo na dobrovoljnoj osnovi.

Aljoša Čampara, ministar unutrašnjih poslova FBiH  (Foto: BIRN BiH)

“Kao posljedica ovakve fragmentacije, sektor policije u zemlji je i dalje ispolitiziran, slabo koordiniran i disfunkcionalan”, navodi se u Izvještaju.

U njemu se dodaje kako je policija podložna neprimjerenom političkom uplitanju u provođenje istraga, između ostalog i preko njihovog lanca komandovanja ili samocenzure.

“Ovo može ugroziti rezultate istraga. U tom smislu, postoji potreba da se ojača policijska odgovornost, posebno kroz efikasnije korištenje ovlašćenja tužilaca”, navodi se u Izvještaju iz 2019. godine.

Ministar unutrašnjih poslova Federacije Aljoša Čampara se slaže da je politički uticaj na rad policije ključno pitanje, ali sumnja da će uskoro doći do reforme i depolitizacije policije, jer neke “političke snage žele kontrolu nad policijom”.

“Nažalost, imamo taj jedan decentralizirani policijski sistem, posebno u Federaciji, ali i s nivoa države do kantona. Puno bi lakši i efikasniji rad policijskih struktura bio da imamo jednu centralizovanu policijsku strukturu s jednom hijerarhijskom subordinacijom od vrha do dna”, kaže Čampara.

Budimlić, koji je u jednom periodu bio ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, kaže da su pravilnici o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u policijskim institucijama BiH pravljeni paušalno, a ne na osnovu standarda i potreba, tako da je veliki broj policijskih službenika angažovan na poslovima koji nisu povezani sa operativnom djelatnošću.

“Policijski službenik koji dobije značku i položi zakletvu mora biti oslobođen bilo kakvog političkog uticaja. On je pod političkim uticajem svog neposrednog rukovodioca – hoće li mu pisati deset ili 15 sati prekovremenog rada. A ta se piramida uticaja vuče do komesara, odnosno direktora policijskih uprava, do nezavisnog odbora i parlamenata. Mi trebamo napraviti sistem u kojem će policijski službenik, u skladu sa svojim radnim mjestom i usmjerenosti unutar organizacione jedinice, biti ocijenjen”, kaže Budimlić.

U svom posljednjem izvještaju Evropska komisija navodi da je napravljen određeni napredak u osiguravanju da imenovanja i unapređenja u policiji kroz nezavisne odbore butu zasnovana na zaslugama i transparentna, bez političkog uplitanja, posebno za rukovodeće pozicije. Ali izvještaj dodaje da političko uplitanje i dalje izaziva zabrinutost.

Posebno se navode primjeri izmjena zakona u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, koje su, prema mišljenju Komisije, dovele do toga da etnički kriteriji imaju prednost nad profesionalnim prilikom izbora, “što može uticati na nezavisnost i profesionalnost policijske uprave”.

Budimlić smatra kako civilni nadzor nad policijskim agencijama putem nezavisnih odbora koje imenuju parlamenti, još uvijek nije efektivan. Dodaje da kontrola efektivnosti i efikasnosti rada policije treba počivati na parametrima rezultata koje oni postižu.

“Recimo, imate situaciju da policijski službenik podnese oko 150 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima prema tužilaštvu, a da nadležno tužilaštvo ne donese nijedno rješenje o provođenju istrage na temelju tih izvještaja koje je on podnio. Ipak će biti nagrađen od rukovodioca jer će navesti samo da je podnio izvještaj, a nijedan nije rezultovao rješenjem. Isti efekat je na svim nivoima, tužioci ostvare normu po 150, a ne mjeri se suština – koliko od tih optužnica je okončano pravosnažnom osuđujućom presudom”, kaže on.

Budimlić smatra da Bosni i Hercegovini nedostaje izvještaja koji bi pokazali stvarnu efikasnost policije.

Nova zapošljavanja

U proteklim godinama rađene su procjene povjerenja građana u policiju. Izvještaj Centra za sigurnosne studije 2018. godine pokazao je da tek polovina građana ima povjerenje u rad policije.

Muhamed Budimlić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA (Foto: BIRN) BiH

Izvještaj “Stavovi građana o policiji” pokazao je kako građani većinom vjeruju da političke partije i vlasti imaju prevelik uticaj na rad policije te da policija najmanje djeluje kao servis građana i da je korupcija i nadalje široko rasprostranjena unutar policijskih struktura.

Stopa kriminaliteta i broj riješenih krivičnih djela neki su od glavnih pokazatelja rada policije.

U Izvještaju o stanju kriminaliteta za prvih šest mjeseci 2022. godine Federalne uprave policije (FUP) najviše zabilježenih krivičnih djela je u Sarajevskom i Tuzlanskom kantonu. U Federaciji je zabilježeno povećanje krivičnih djela protiv života i tijela za 69 djela u odnosu na prvih devet mjeseci prethodne godine.

Od ukupno 14 krivičnih djela ubistva, pet ih je u Zeničko-dobojskom kantonu, a četiri u Sarajevu, gdje je jedno ubistvo do septembra ostalo nerazjašnjeno u vrijeme pravljenja izvještaja.

Ali kantonalni ministar kaže da je došlo do smanjenja broja krivičnih djela u Sarajevu u prvih devet mjeseci ove godine. U tom smislu ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (KS) Admir Katica kaže da je zadovoljan što policija kojom rukovodi bilježi smanjenje broja krivičnih djela i veći broj prijava građana u prvih devet mjeseci ove godine.

“Kao ministar unutrašnjih poslova KS-a sam jako zadovoljan radom uprave policije u tom segmentu. Vidljivo je da i tužilaštvo vidi Ministarstvo unutrašnjih poslova kao partnera u borbi protiv najtežih oblika krivičnih djela, što je za nas kompliment”, kaže Katica.

Čampara kaže da u posljednjih 12 godina bilježe konstantni pad kriminaliteta u Federaciji.

“Neka krivična djela se povećavaju, neka padaju, neka se smanjuju, ali zasigurno moramo konstatovati i reći ukoliko imamo bolji i obučeniji policijski kadar, ukoliko imamo više policijskih službenika i ukoliko je više policijskih patrola na terenu, evo, naprimjer, u Kantonu Sarajevo, logično je da se smanjuje i kriminalitet”, kaže Čampara i dodaje kako u svim policijskim agencijama, državnim, entitetskim i kantonalnim, nedostaje policijskih službenika.

I za Katicu je “vidljivost policije na terenu jedan od vrlo važnih fakata da osjećaj sigurnosti bude stabilan”.

U svojim izvještajima Evropska unija je navodila da policajaca nedostaje samo u Službi za poslove sa strancima i Graničnoj policiji. Prema podacima iz izvještaja, u BiH radi 16.845 policajaca, od čega gotovo 3.500 na državnom nivou, 5.500 u Republici Srpskoj, 600 na nivou Federacije, a više od 7.200 u kantonima, te 250 u Brčko distriktu.

Ukupan broj doveo je do većeg prosječnog broja policajaca na 100.000 stanovnika od evropskog prosjeka. U Uniji se, prema podacima Eurostata, agencije za statistiku Evropske unije, broj policajaca od 2009. godine smanjivao.

U BiH su trenutno planirana povećanja broja policajaca, dok se kritike Evropske unije na sam rad i integritet policije i dalje ne rješavaju dovoljno brzo.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske trenutno su zaposlena 4.062 uniformisana policijska službenika. U odgovoru za BIRN iz ove institucije kažu kako se “prijem kadeta na Policijsku akademiju i sam prijem policijskih službenika odvija u skladu s Pravilnikom o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji radnih mjesta u MUP-u Republike Srpske i samim planom penzionisanja policijskih službenika u Ministarstvu”.

U Tuzlanskom kantonu je predviđeno više od 1.840 policajaca, a sada je zaposleno 80 posto od tog broja.

Iz Ureda komesara Ministarstva unutrašnjih poslova ovog kantona su potvrdili Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je trenutno u toku konkurs za prijem 200 novih policijskih službenika.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo ima više od 2.000 uniformisanih policijskih službenika, koliko je predviđeno pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, kaže Katica.

“Najviše radimo da se popunjavaju mjesta policijskih službenika. Nedavno smo raspisali konkurs za prijem i trenutno je na policijskoj akademiji 200 kadeta. Uskoro ćemo ići s još jednim konkursom za prijem 250 novih policijskih službenika. Mi moramo osvježiti kadrovski našu policiju kako bi se mogla u budućnosti uhvatiti u koštac sa svim oblicima kriminala”, kaže Katica.

Miletić smatra kako se policijske agencije prije svega moraju ojačati stručnim i nezavisnim ljudima.

“Većina tih starješina i krim-inspektora sjede u kancelariji, gdje se ne može riješiti nijedno kazneno djelo, već moraju izaći na ulicu. Kada dođemo do izvršilaca ubistva ovog malog Dženana Memića i Davida Dragičevića, da ne spominjem slučaj ubistva dva policijska službenika u Sarajevu i neke druge koji opterećavaju javnost, tada će policija pokazati da radi svoj posao”, kaže Miletić.