Borba za pravo na majčinstvo u BiH

U Evropi svaki šesti par ima problem sa sterilitetom, a ova problematika u Bosni i Hercegovini još nije zakonski tretirano na adekvatan način. Federacija BiH jedina ima donesen zakon, ali pun manjkavosti, dok ga Republika Srpska i Brčko distrikt uopšte nemaju. Udruženje “Beba više” iz Brčkog, uspjelo je da utiče na pozitivne pomake u svojoj zajednici, a sada ta iskustva prenose ljudima širom države.

Broj parova koji imaju problem sa sterilitetom u stalnom je porastu u Evropi, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Neke lokalne zajednice uglavnom finansiraju po jedan pokušaj vantjelesne oplodnje, a parovima koji se odluče za strane klinike, potrebno je i do 20.000 konvertibilnih maraka (KM), odnosno 10.000 eura.

Željko Lazarević iz brčanskog Udruženja “Beba više” istakao je da su u Distriktu, upornim razgovorima sa vlastima, predstavnicima Fonda zdravstva i ljekarima, uspjeli da poboljšaju uslove za odlazak na vantjelesnu oplodnju, piše Radio Slobodna Evropa.

“Mi u Brčko distriktu imamo tu sreću da smo se izborili da naši pacijenti, odnosno žene, imaju pravo izbora klinike. Odnedavno Brčko distrikt finansira treći postupak biomedicinski potpomognute oplodnje. Na našu inicijativu su podigli te novčane iznose. Za prvu na 6.000 KM, za drugu i treću sa 3.500 na 5.000 KM, što mi i dalje smatramo da nije dovoljno. Jer, parovi koji imaju izraženiji problem, moraju da odlaze na donaciju u inostranstvo zato što to u BiH još nije zakonski regulisano”, naveo je Lazarević.

Lazarević kaže da su u Bosni i Hercegovini još prisutni stereotipi koji ne prihvataju muškarca kao uzročnika neplodnosti.

“Nažalost, kada pričamo o sterilitetu, uglavnom se on vezuje za ženu, zato što se obično kaže da je žena ta koja treba da bude trudna i na kraju, ona ćeroditi dijete. Međutim, globalna situacija pokazuje da su uzrok steriliteta podjednako muškarci i žene. Iako sam ja zagovornik da sterilitet ne može biti problem pojedinca – to je problem zajednice, jer ako nemamo grijanja u stanu, hladno je oboma. Što se tiče statističkih podataka, odnos je 40:40 posto, tj. isti procenat se odnosi na muškarce i žene, ali imamo i onih 20 posto gdje je u pitanju tzv. idiopatski sterilitet, gdje se ne može tačno utvrditi šta je uzrok”, kaže Lazarević.

Milijana Simić iz Udruženja “Beba više” kaže da su u Brčko distriktu za kratko vrijeme postigli veliki uspjeh u poboljšanju finansijskih i medicinskih uslova za liječenje neplodnosti, pa su dobili poziv za članstvo u krovnoj evropskoj organizaciji “Fertility Europe”.

“Ono što je najbitnije, i što je preporuka ‘Fertility Europe’ je da se radi više sa mladima u smislu prevencije. Do sada smo radili, odnosno do sada su zdravstvene ustanove radile u smislu prevencije od trudnoće, širile su znanja o plodnosti, ali nisu pripremali mlade o tome šta znači neplodnost, koji su uzroci, kako se liječi, da na vrijeme misle i da saznaju nešto o tome. Treba stvarati klimu u kojoj neplodnost nije tabu tema, nego da je to svakodnevni život parova”, konstatuje Miljana Smiljanić.

Bosna i Hercegovina nema ni banke za doniranje reproduktivnog materijala, što je u razvijenim zemljama Evrope odavno praksa. Takođe, Željko Lazarević smatra da je veliki problem u Bosni i Hercegovini to što se parovi kasno javljaju ljekarima, te što se, nakon 35 godina šanse za oplodnju smanjuju.

“Nije potreban samo novac. Potrebna je empatija društva, potrebna je i bolja, informisanost ljekara opšte prakse jer mnogo vremena ljudi potroše dok ne dođu do one prave dijagnoze. Niko se ozbiljno ne bavi time”, naglašava Lazarević.

“Nažalost”, nastavlja, “naša država nema ni strategiju, nemamo nikakvu adekvatnu pronatalnu politiku koja bi trebala da obuhvati i ovaj segment i da se ozbiljno pozabavi time.”

“Banka za doniranje reproduktivnog materijala je ono što Evropa trenutno radi i to je ono što ćemo mi u BiH svakako podržati i na čemu ćemo raditi jer smatramo da je jedno od osnovnih ljudskih prava da se žena ostvari kao majka, i to pravo joj niko ne smije osporiti. Da li će ona biti u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, to je njen izbor i njena stvar, i niko nema prava da utiče na to. Ja vam mogu reći da u Brčko distriktu se već sada primjenjuje zakon koji podjednako tretira i žene koje su u braku, i žene koje nisu u braku, a žele da se ostvare kao majke”, navodi Lazarević.

Lazarević i Udruženje “Beba više” nastaviće da posjećuju lokalne zajednice u BiH i na svom primjeru pokazuju da se upornošću mogu stvoriti bolji uslovi za liječenje steriliteta. Oni pozivaju entitete da se uozbilje kada je riječ o ovom problemu i da za početak, bar naprave statistike o potpomognutoj oplodnji.

“U Brčkom su naši ginekolozi bili toliko ljubazni, pa su ‘prepješačili’ matične knjige i došli do nekog broja, negdje u prosjeku oko 17 djece godišnje da se rodi iz ovakvih postupaka. Nažalost, nemamo nikakvu globalnu statistiku kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, i evo ja bih iskoristio i ovo da kažem da je daleko veći problem u Federaciji, gdje ne postoji nijedno pacijentsko udruženje. U Republici Srpskoj ipak ima, u Zvorniku, Trebinju, nedavno je osnovano i u Doboju, ali u Federaciji, sem nekih pojedinaca koji su aktivisti i koji zaista rade mnogo, ne postoji nikakav sistem”, zaključuje Lazarević.