BiH

Izvještaj dostavljen EK

Borbu protiv kriminala i korupcije otežavaju i blokade istraga, politički utjecaj i pristrasne sudije

19/05/2022
Evropska komisija (Foto: Dimitris Vetsikas/Pixabay)

U iscrpnom izvještaju na 24 stranice do kojeg je došao Fokus, navedeni su poražavajući i zabrinjavajući nalazi o političkom uticaju na pravosuđe u BiH, međusobnom nepovjerenju između pravosudnih i policijskih agencija, opstrukciji istraga o krivičnim djelima…

U izvještaju međunarodnih eksperata dostavljenom Evropskoj komisiji, između ostalog je navedeno da postoje neshvatljive greške u primjeni krivičnog prava u tolikoj mjeri da se čak čine namjernima, a u pojedinim slučajevima uočena je neprihvatljiva pristrasnost u ocjeni sudija. Eksperti su došli do saznanja da policijske istražitelje šefovi pitaju “zašto su proveli određene naredbe tužioca”, a u više navrata prijavljeno je da nalozi tužilaca za provođenje određenih istraga nisu provedeni ili ih je SIPA provela kasno čime su neke istrage blokirane i opstruirane!

PIŠE : SEMIRA DEGIRMENDŽIĆ

Evropska komisija je 7. maja ove godine dobila Izvještaj troje nezavisnih eksperata iz država članica Evropske unije, koji su u martu ove godine boravili u BiH i izvršili stručnu analizu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije u BiH, a na osnovu konkretnih predmeta.

U iscrpnom izvještaju na 24 stranice do kojeg je došao Fokus, navedeni su poražavajući i zabrinjavajući nalazi o političkom uticaju na pravosuđe u BiH, međusobnom nepovjerenju između pravosudnih i policijskih agencija, opstrukciji istraga o krivičnim djelima…

Iako su ovi navodi često prisutni u javnosti u BiH i ova pitanja uglavnom potenciraju mediji i međunarodne i nevladine organizacije, to što je nalaz da u BiH sistem ne podržava borbu protiv kriminala i korupcije uz brojne šokantne primjere koji govore u prilog tome “opečaćen” analizom tri međunarodna eksperta , ubijaju i posljednji tračak nade koji su imali i najveći optimisti u ovoj zemlji da se ipak može izaći iz “začaranog i zatrovanog kruga” u koji je BiH sistematski godinama uvlačila loša vlast i pogrešna politika čija su najveća žrtva građani ove zemlje.

ANALIZIRANO OSAM PREDMETA

Izvještaj su sačinili eksperti Siegfrid Nannt, penzionisani državni zvaničnik i bivši državni službenik Federalnog ministarstva vanjskih poslova Njemačke i zamjenik šefa Odjeljenja za privredni kriminal pri Državnom uredu za krivične istrage u Njemačkoj,  Theo Byl, istražni sudija specijalizovan za organizovani kriminal, korupciju i finansijske istrage u Belgiji, te Martina Spreitzer – Kropiunik sutkinja i potpredsjednica Krivičnog suda u Austriji. Eksperte je imenovao Glavni direktorat za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju (DG NEAR) kroz TAIEX – instrument Evropske komisije za pružanje tehničke pomoći i razmjenu informacija.

Ovi eksperti su se tokom boravka u BiH susreli sa međunarodnim ekspertima i predstavnicima Delegacije EU u BiH/Ureda EUSR u BiH, a tokom misije u našoj zemlji na raspolaganju su imali dokumentaciju koju je dostavila Evropska komisija, te su sarađivali s istražiocima, tužiocima i sudijama koji su radili, odnosno rade na osam predmeta, kao i sa predstavnicima pravosudnih institucija, policijskih agencija, međunarodne zajednice i organizacija civilnog društva koji su uključeni u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U ovom dokumentu nije navedeno kojih konkretno osam predmeta su eksperti analizirali, ali ako se u obzir uzme činjenica da se u izvještaju ističe da je kod proaktivnih istraga prvi korak u identifikaciji, primjerice korupcije na visokom nivou oblast javnih nabavki, imenovanje državnih službenika i lažirane diplome, nije teško zaključiti koji predmeti su tretirani tokom ove misije.

Opća ocjena je da se krivično pravni sistem u BiH suočava s ozbiljnim poteškoćama u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Istrage se, uz rijetke iznimke, pokreću reaktivno i veoma sporo odvijaju.

– Usprkos posebno tmurnoj i vrlo demotivirajućoj situaciji, brojni policijski službenici i tužioci pokušavaju pokrenuti relevantne krivične istrage, a ponekad i pogurati naprijed svoje predmete na kreativan način. Međutim, zasad bez konkretnih rezultata u tzv. predmetima visokog nivoa. Zapanjujuće je kako se oni iznova suočavaju s neuspjehom u nefunkcionalnom sudskom sistemu (ili alternativno: neučinkoviti sudovi), gdje se često donose neopravdane odluke koje kao da imaju za cilj opstrukciju ili zatvaranje krivičnog postupka. U dva predmeta visokog nivoa sudije nisu bile u mogućnosti pravno potkrijepiti svoje odluke – navodi se u izvještaju.

Međunarodni eksperti su zaključili da je “gotovo očigledno da sudije ne izvršavaju svoje dužnosti i ne rade svoj posao”, te da su neke uočene greške možda čak napravljene namjerno, a istaknuta je u nekim slučajevima i pristrasnost sudija, kao i neskriveni politički kontekst nekih predmeta.

– Na primjer, postoje određene manipulacije u sudskom postupku, pri čemu se ne poštuju pravila postupka ili osnovna načela. Postoje neshvatljive pogreške u primjeni krivičnog prava u tolikoj mjeri da se čak čine namjernima. U pojedinim slučajevima uočena je neprihvatljiva pristrasnost u ocjeni sudije. Čak i u diskusijama o predmetima otvoreno se spominjao određeni politički kontekst, koji se očito smatrao važnijim od merituma predmeta. Sve to daje povod ozbiljnoj zabrinutosti zbog mogućeg političkog uticaja na sudije ili njihove autocenzure – naveli su eksperti u izvještaju.

NEPOVJERENJE TUŽILACA PREMA POLICIJSKIM AGENCIJAMA

Premda su do sada brojni izvještaji ukazivali na odgovornost uglavnom tužilaca za neuspjeh u dokazivanju određenih krivičnih djela u BiH što je rezultiralo malim brojem osuđujućih presuda, naročito u predmetima visoke korupcije, u ovom izvještaju ukazano je na problem s kojima se tužioci u BiH susreću kada pokrenu određene istrage.

– Posebno u pogledu analiziranih predmeta, mora se zaključiti da niz vanjskih faktora otežava rad tužioca, poput nedostatka saradnje drugih aktera uključenih u krivične istrage, nedovoljna podrška nadređenih, nedostupnost istražnih mogućnosti, ukratko, nefunkcionalan (ili alternativno: neučinkovit) lanac krivičnog pravosuđa. Sasvim je jasno da su u prethodnom periodu učinjeni pokušaji da se izgrade određeni predmeti organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Međutim, oni su rezultat inicijativa pojedinačnih tužilaca, a ne proizvod „sistema“. „Sistem“ ima mnogo nedostataka i ne funkcioniše efikasno, te upravo zato nekoliko pokušaja izgradnje čvršćih predmeta nije proizvelo konkretne rezultate – ističe se u izvještaju.

Naročito je zabrinjavajuće to što su međunarodni eksperti ustvrdili da postoji ozbiljan nedostatak povjerenja između policijskih agencija i tužilaca.

– Bilo je navoda o odbijanju obavljanja zadataka, nepružanju potrebnih kapaciteta za provođenje istraga, apsolutnom odbijanju saradnje sa tužilaštvima u vezi problema u istražnom timu, te nepoštivanju uloge tužilaca. S druge strane, također je prijavljeno da se tužioci prosljeđuju malo ili nimalo informacija policijskim agencijama. Obje strane su istakle da su različiti interesi različitih institucija ponekad prepreka spremnosti na provođenje uspješnih istraga i ponekad dovode do curenja informacija osumnjičenima. Kao razlog je spomenut uticaj politike na imenovanja rukovodstva svih tih institucija – naveli su eksperti.

Kao primjer je navedeno i to daje nekim slučajevima prilikom saradnje s tužilaštvima u istragama SIPA te istrage blokirala!

– U više navrata prijavljeno je da nalozi tužilaca za provođenje određenih istraga nisu provedeni ili su provedeni prekasno od strane SIPA-e. Pogrešnim propitivanjem određenih jasnih uputa istrage su blokirane/manipulirane. Odgovornost za kriminalističko istraživanje je na tužiocu koji mora osigurati pravilnost postupka. Neprihvatljivo je neizvršavanje naloga tužilaca i nepoštivanje njegovih zakonskih ovlasti. Općenito, tužilaštva su u predmetima korupcije na visokom nivou primijetili da policijske agencije imaju veoma formalan pristup, te su tražile naloge tužilaca čak i u vezi minornih stvari, dok npr., u predmetima organizovanog kriminala, sami preuzimaju inicijative. U jednom od najvažnijih predmeta, tužioci su naveli da je SIPA u pisanom obliku zatražila detaljnije obrazloženje za pokretanje finansijskih istraga usprkos već postojećim pravnim procjenama suda. To je rezultiralo odgodom početka istrage od nekoliko dana.

Međunarodni eksperti su dobili i informacije da su policijske istražioce njihovi nadređeni u nekim predmetima pitali: ”Zašto su proveli određene naredbe tužioca.” Članovi misije Evropske komisije naveli su i primjer da su tužioci zbog nepovjerenja prema nekim policijskim agencijama u jednom predmetu većinu istrage proveli sami!

– Dinamičan vid saradnje, kakav bi trebao biti da bi se krivične istrage provodile na optimalan način, očito trenutno ne postoji. Kako bi to ispravili, tužioci često sami traže odgovarajuće policijske službenike unutar agencija u cilju provođenja istrage. Problematična saradnja između tužilaca i policijskih agencija navodno čak često za rezultat ima situacije gdje tužioci sami provode istragu, bez obraćanja policijskim službama. Prema tužiocima, u jednom od predmeta o kojem se govorilo, 80 posto istrage su proveli tužioci i njihovi pomoćnici u prostorijama tužilaštva. Razlog koji je izričito naveden bio je nedostatak saradnje u kombinaciji sa činjenicom da je postojala sumnja da su policijske službe odavale informacije – istaknuto je u izvještaju.

Ustvrdili su i da u BiH nije uočen ni jasan pristup zasnovan na krivičnoj politici ni pristup zasnovan na obavještajnim podacima. Nedostaje i sistematičan proaktivan pristup.

– U jednom predmetu, predmet je pokrenut na osnovu medijskih izvještaja. Obje strane, ispitani tužioci i policajci izjavili su kako su oni poduzeli prvi korak. Ovakvo postupanje se može smatrati prvim korakom prema proaktivnijem pristupu. To svakako treba smatrati pozitivnim, iako se čini da je to bila prilično izolovana inicijativa. Proaktivne istrage podrazumijevaju scenarij u kojem se prvenstveno kreće od pretpostavke da „Niko ne dolazi, vi idete“. Prvi korak je identifikacija područja visokog rizika, primjerice korupcije na visokom nivou javne nabavke, imenovanje državnih službenika, lažirane diploma i slično – naveli su eksperti u izvještaju.

NEMA ISTRAGE O KREDITU OD MILION KM NEZAPOSLENOJ OSOBI

Eksperti su naveli i da su “primorani zaključiti da je ono što prije svega nedostaje ustvari spremnost na provođenje sistematičnih finansijskih istraga.”

– Jednostavan primjer je ponuđen: istražioci imaju saznanje da je nezaposlenoj osobi odobren bankovni kredit od milion KM, ali „niko ne provodi istragu da se utvrdi po kom osnovu je kredit odobren“. U krivičnim istragama koje se odnose na korupciju na visokom nivou ili kada su u pitanju visoki funkcioneri, još je češće da se ne poduzimaju istražne radnje. Treba napomenuti da se često ne reaguje ni na izričite zahtjeve tužilaca za provođenje finansijske istrage – piše u izvještaju.

Navodi se i da je ekspertima tokom posjete BiH dostavljen i prijavljen “veliki broj čak i zapanjujućih predmeta korupcije koji su uključivali visoke funkcionere.”

– Takvi predmeti bi se trebali dodjeljivati osposobljenim i specijalizovanim stručnjacima sa opsežnim praktičnim znanjem i iskustvom u cilju njihovog efikasnog i uspješnog rješavanja. Nažalost, mora se reći da u tom pogledu postoji očigledan problem – navodi se u dokumentu.

Eksperti su čak uočili jedan predmet korupcije na visokom nivou na Kantonalnom sudu u Sarajevu gdje je samo predsjednik vijeća bio krivični sudija, dok su dva preostala člana vijeća bile sudije iz građanskog odjeljenja.

U izvještaju se spominje i da se sudski predmeti , u pravilu, dodjeljuju automatski kroz CMS sistem. Iako je navedeno da ovaj sistem “funkcioniše objektivno i na koji se u principu ne može uticati” ipak je ukazano na to da ima izuzetaka kod dodjele predmeta, a za koje nije utvrđeno da su ispoštovane sve okolnosti pod kojima se dodjela vrši mimo CMS-a.

– Međutim, prijavljeno je da u Sudu BiH postoje određene okolnosti (kao što je učešće sudije u prethodnim fazama predmeta) kada predsjednik suda vrši preraspodjelu predmeta zajedno s komisijom koju je imenovala/o. Takav postupak, koji je ponekad neophodan u slučaju izuzeća, pristranosti itd., te mora biti precizno dokumentovan, transparentan i provjerljiv na svim sudovima u cijeloj zemlji – inače se ne može isključiti lični i politički uticaji – ocijenjeno je u dokumentu.

Navedeno je i da je prijavljeno da u mnogim sudskim slučajevima predsjedavajući sudija postupa suviše pasivno.

– Takav pasivni stav u određenim slučajevima dovodi do nepotrebnih oslobađajućih presuda, što se moglo izbjeći aktivnim prikupljanjem dokaza od strane predsjedavajućeg sudije- naveli su eksperti.

U analiziranim predmetima eksperti su primijetili tendenciju drugostepenih sudova da donesu oslobađajuću presudu nakon osuđujuće presude prvostepenog suda, koristeći “vrlo formalno obrazloženje da su određeni dokazi pribavljeni nezakonito”, tako da se ostatak dokaza isto odbacuje.

NEPOVJERENJE I U VSTV

– U jednom važnom predmetu drugostepeni sud je ukinuo osuđujuću presudu i vratio predmet prvostepenom sudu samo iz razloga što jedan izraz u dokumentu nije preveden, bez obzira što je ta fraza bila razumljiva svima iz konteksta. Da li je zaista postojao (politički) uticaj koji je doveo do takvih odluka ili je razlog jednostavno bio da je nedovoljno dokaza prikupljeno u preliminarnom postupku, teško je procijeniti. Međutim, član 281. Krivičnog zakona BiH kao osnovno pravilo za ocjenu dokaza na glavnom suđenju, navodi da je Sud dužan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima i na osnovu takve ocjene izvesti zaključak je li neka činjenica dokazana – naveli su eksperti.

Ukazali su na to i da je kaznena politika također zabrinjavajuća.

– Sudije bi trebale biti svjesne da su snažne, odvraćajuće, kazne koje su proporcionalne težini krivičnog djela ključna komponenta procjene efikasnosti pravosudnog sistema. Kažnjavanje na tom nivou nije zabilježeno u dovoljnoj mjeri, te su stoga kazne u predmetima korupcije često minimalne.

Dodatni razlog za zabrinutost, naveli su eksperti na osnovu analiziranih predmeta je činjenica da u BiH ne postoji praksa prethodne zapljene očigledno nezakonito stečene imovine.

Također, ukazali su i na to da se tokom njihove posjete BiH raspravljalo o ulozi VSTV-.

– Izgleda da postoji i nedostatak povjerenja u nezavisnost VSTV-a. Stoga je od iznimne važnosti da je moguće otkloniti svaku sumnju u nepristrasnost VSTV-a. Međutim, čini se da to nije moguće. Kao što je spomenuto, imenovanja, napredovanja, ali i disciplinski postupci, kako se navodi, korišteni su za vršenje pritiska. S druge strane, spomenuti su i propusti višeg rukovodstva da pokrenu disciplinske postupake protiv sudija. U svakom slučaju, potrebno je poduzeti znatne napore u cilju poboljšanja ugleda pravosuđa. Kako bi se riješila sva ta pitanja hitno je potrebno uvesti mehanizam trajnog monitoringa.Dalje trajno praćenje predmeta sa spremnošću za utvrđivanje problema i ulaganje napora u cilju njihovog rješavanja, kao i jak disciplinski sistem su preduslovi za nezavisno, nepristrasno, pravedno, odgovorno i općenito efikasno pravosuđe i za jačanje povjerenje javnosti u njegov rad – zaključuje se između ostalog u Izvještaju eksperata koji su boravili u BiH ,a dostavljenom Evropskoj komisiji.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.