Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Borovac: Intenzivno radimo na mjerama održivosti povratka

BiH

borovac

Do sada je Bosni i Hercegovini putem Regionalnog stambenog programa odobreno oko 77 miliona KM. Taj iznos s dodatnih oko 11 miliona KM domaće kontribucije osigurava 88 miliona KM kojim će biti izgrađene ili obnovljene 1.942 stambene jedinice u 85 općina i gradova u BiH za oko 6.250 osoba povratnika iz Republike Srbije, Republike Hrvatske i Crne Gore u BiH te interno raseljenih osoba u našoj zemlji – kazala je u intervjuu Feni ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac.

Po njenim riječima, u ovoj godini izgrađeno je oko 150 kuća i stvoreni uvjeti da naredne godine bude izgrađeno još više od 1.000 stambenih jedinica, a ostatak gradnje bit će okončan tokom 2018. godine.

– Važno je istaknuti da s međunarodnim i domaćim partnerima intenzivno radimo na mjerama održivosti povratka da izgrađeni domovi ne bi ostali pusti. Očekujemo da će BiH dobiti dodatnih oko 25 miliona eura za nove projekte kroz nastavak RSP-a. Budući projekti će biti kreirani tako da se značajna sredstva usmjere na podršku ekonomskoj i socijalnoj održivosti povratnika – istaknula je ministrica Borovac.

Govoreći o kolektivnim centrima, navela je da trenutno 8.581 osoba u BiH živi u 156 kolektivnih centara – 116 centara se nalazi u FBiH, 34 u RS-u i šest u Brčko Distriktu BiH. Među njima su najbrojnje porodice koje su u stanju socijalne potrebe i koje prije rata nisu imale u vlasništvu nekretnine, tako da se za njih ustvari i grade objekti socijalnog stanovanja.

– Projektom CEB2 planirano je do 2020. godine zatvaranje 121 kolektivnog centra i to 91 centra u FBiH, 24 u RS-u i svih šest u Brčko Distriktu BiH. U njima danas živi više od 7.000 raseljenih osoba među kojima je veliki broj porodica koje prije rata nisu posjedovale nikakvu nekretninu, i zbog kojih se sad i grade socijalni stanovi u lokalnim zajednicama – pojasnila je.

Kaže da je za tu namjenu osigurano 60 miliona eura kredita Razvojne banke Vijeća Evrope, te 44 miliona eura učešća gradova i općina u vidu zemljišta, infrastrukture, dozvola i slično.

Ministrica naglašava da je u 2016. urađen veliki posao na finaliziranju pravnog okvira u oblasti socijalnog stanovanja, koja je novitet u našem pravnom sistemu. Stvoreni su uvjeti da se krene u raspisivanje tendera za izvođenje radova, a time i gradnju.

Po njenim riječima, planirano je da u narednoj godini započne izgradnja, odnosno rekonstukcija 17 zgrada čime će se osigurati 730 stanova socijalnog stanovanja.

– Prvi radovi odmah početkom godine očekuju se u Derventi, gdje će se rekonstrukcijom dobiti 50 stanova, dok će izgradnja zgrada s po 20 stanova početi u Maglaju i Travniku te u Tuzli sa čak 90 stanova – navodi Borovac.

Bit će osiguran smještaj u 82 zgrade socijalnog stanovanja koje će biti izgrađene ili rekonstruirane u 45 općina u BiH s ukupno oko 2.600 stambenih jedinica. Objekti socijalnog stanovanja bit će u vlasništvu lokalnih zajednica – gradova i općina koje će utvrđivati uvjete njihovog korištenja i subvencioniranja za najugroženije kategorije. Početak izgradnje objekata očekuje se u 2017. godini.

Ministrica Borovac je, govoreći o elektrifikaciji povratničkih naselja, kazala da je nakon što je prošle godine odobreno 1,4 miliona KM za elektrifikaciju 264 obnovljena doma raseljenih osoba i povratnika u 20 općina u BiH do sada za nabavku opreme i izvođenje radova u 16 općina (Pelagićevo, Novi Travnik, Rudo, Lukavac, Glamoč, Han- Pijesak, Rogatica, Pale FBiH, Derventa, Čajniče, Gacko, Srebrenica, Dobretići, Brod, Osmaci, Novo Goražde) ugovoreno ili je u toku ugovaranje radova u vrijednosti od 932.834 KM. Time će na elektromrežu biti priključeno više od 170 povratničkih domova.

U toku su pripremne radnje u Ravnom, Višegradu, Foči i Sokocu za elektrifikaciju 77 kuća povratnika u vrijednosti od 455.209 KM.

– Nismo zadovoljni tempom i načinom rješavanja problema elektrifikacije. Moramo naći efikasnije rješenje za povratnike i očekujemo veću finansijsku pomoć domaćih i međunarodnih institucija – kazala je.

Naglašava da su potrebe za elektrifikacijom i dalje mnogo veće od finansijskih mogućnosti. O tome svjedoči podatak da se na nedavni javni poziv Ministarstva prijavilo 46 općina i gradova sa zahtjevima za elektrifikaciju 1.785 stambenih objekata za šta je potrebno oko 24,5 miliona KM. S druge strane, na raspolaganju za ovu namjenu imaju 675.000 KM.

U toku su provjere na terenu nakon čega će biti utvrđena i lista prioriteta prema kojoj će se vršiti elektirfikacija u skladu s finansijskim mogućnostima.

Govoreći o iseljeništvu, ministrica Borovac navodi da je Ministarstvo, u saradnji s nadležnim institucijama, izradilo dokument Politika o saradnji s iseljeništvom koji treba biti odgovor na očekivanja oko dva miliona iseljenika BiH u pogledu uspostave institucionalnih odnosa između njih i države BiH. Očekuje da taj dokument bude usvojen u narednoj sedmici u Vijeću ministara BiH.

– Politikom stvaramo pretpostavke za sistemsko unapređenje saradnje s iseljenicima. Moramo uključiti iseljeništvo u društveno-ekonomski život i razvoj BiH. Da bismo to postigli bit će potrebno dalje razvijati pravni okvir i institucionalne kapacitete u BiH – ističe ministrica Borovac.

Upitana da li se priprema strategija saradnje s iseljeništvom, odgovara da je upravo to sljedeći korak nakon usvajanja politike.

– Izrada Strategije saradnje s iseljeništvom je planirana našim programom rada za 2017. čemu ćemo pristupiti odmah po usvajanju politike. Ona će biti rađena u bliskoj saradnji s drugim institucijama, naročito s entitetskim institucijama i institucijama Brčko Distrikta BiH – kazala je ministrica.

Govoreći o značaju iseljeništva za BiH, navodi da iseljeništvo posjeduje značajne finansijske, investicijske i ljudske resurse pa je stoga važan faktor razvoja BiH.

– Poznato je da iseljeništvo šalje nekoliko milijardi KM godišnje u BiH u obliku novčanih doznaka i da je priliv ovih sredstava stabilan duži period. Svjetska banka u svom nedavnom izvještaju o novčanim doznakama konstatuje da su „doznake iz iseljeništva od životne važnosti za BiH“. Poznato je da postoje značajne investicije iz dijaspore u BiH te da je veliki broj iseljenika obrazovan i stručan, da su postigli značajne profesionalne rezultate u zemljama prijema – podsjeća Borovac.

Generalno, dodaje, mi u BiH prepoznajemo iseljeništvo kao razvojni resurs, „ali i dalje malo činimo da ga stavimo u funkciju razvoja zemlje“. Ministrica se nada da će Politikom stvoriti uvjete i za veće uključivanje iseljeništva u razvoj BiH na dobrobit i iseljeništva i svih građana BiH.

Ministrica kaže da je odličan primjer Irska koja je proteklih decenija zabilježila zavidan ekonomski rast u čemu je značajnu ulogu odigrala irska dijaspora.

Po njenim riječima, irska vlada je pokrenula niz inicijativa da bi mobilizirala dijasporu da se uključi u ekonomski oporavak. Pružena je podrška lokalnim zajednicama da razviju kapacitete i jače se povežu s dijasporom radi razvoja lokalnog turizma i uspostavljanja partnerstva u drugim oblastima.

– Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH već nekoliko godina pruža podršku općinama da razviju kapacitete i unaprijede saradnju s dijasporom radi njihovog većeg uključivanja u lokalni razvoj. Ove aktivnosti uključuju dodjelu grant sredstava općinama te zajedničke aktivnosti koje provodimo s partnerima – švicarskom ambasadom, UNDP-om i IOM-om i USAID-om – zaključila je ministrica Borovac u intervjuu za Fenu.