Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

ugovori još na čekanju

Bosna i Hercegovina na granici sa Srbijom ima četiri sporne tačke

Patrola s graničnom policijom BiH u Zvorniku, mjestu na kojem preko Drine ulazi najviše migranata
22.10.2020., Zvornik, Bosna i Hercegovina - Rijeka Drina prirodna je granica izmedju BiH i Srbije, takodjer i posljednja rijeka koju migranti moraju prijeci kako bi se domogli BiH, a kasnije Hrvatske i EU. U Zvorniku i regiji granicna policija pokriva oko 130 km granice, a po sistematizaciji GPBiH trenutno nedostaje vise od 300 policijskih sluzbenika za obavljanje redovnih aktivnosti u nadzoru granice i cak 1300 policijskih sluzbenika kako bi se adekvatno odgovorilo na zastitu granice u migrantskoj krizi. S ciljem nadilazenja problema kadrovske ne popunjenosti, kontinuirano se kao ispomoc GPBiH angaziraju policijski sluzbenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH i Drzavne agencije za istrage i zastitu BiH, te Ministarsvo unutrasnjih poslova Republike Srpske. Prema podaci IOM-a u BiH je ove godine uslo 13,350 migranata, a prema podacima GPBiH, oni su odvratili 10,449 migranata i otkrili 35 kaznenih djela "krijumcarenje ljudi". S dolaskom jeseni, tranzit migranata iz Srbije u BiH je sve manji zbog hladnog vremena i visokog vodostaja Drine, ali migranti se vracaju u Srbiju, zbog boljih prihvatnih centara. rPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na sjednici krajem februara, na prijedlog Denisa Bećirovića, jednoglasno je usvojilo Izvještaj Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine u vezi s razgraničenjem Bosne i Hercegovine i Srbije

Bosna i Hercegovina samo sa Crnom Gorom ima riješeno pitanje granice. S Hrvatskom i Srbijom decenijama traju sporovi. Na granici sa Srbijom sporne su četiri tačke na Drini, koje su bitne zbog korištenja hidroenergetskog potencijala. Politička previranja i nedostatak dijaloga postali su osnovni razlog zbog kojih je ovo pitanje otvoreno i bez konsenzusa državnih organa dvije zemlje.

Zvornik, Bajina Bašta, dio teritorije kojom prolazi željeznička pruga Beograd – Bar, dio općine Rudo koji se nalazi s desne strane rijeke Lim – četiri su sporne tačke u demarkaciji granice Bosne i Hercegovine i Srbije, javlja BHRT.

“Mi smo uputili dopis Vijeću ministara i Vijece ministara jasno je zauzelo stajalište da nema korekcije granice prije nego što se ugovor ratificira. Znači, jasan red poteza – ratificirati granicu u oba parlamenta, a potom ići ustaljenim procedurama za korekcije granične crte”, navodi član Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine Željko Obradović.

Аdekvatnom rješenju nada se gradonačelnik Zvornika, s obzirom na to da je Zvornik jedan od četiri lokaliteta za koja Srbija traži korekciju.

“Zvornik, kao pogranično područje, jeste jedna od spornih tačaka što se tiče državne granice. Ja se nadam da će viši nivoi vlasti uspjeti naći neko adekvatno rješenje, čime bi se taj problem ovdje i riješio”, kaže gradonačelnik Zvornika Bojan Ivanović.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na sjednici krajem februara, na prijedlog Denisa Bećirovića, jednoglasno je usvojilo Izvještaj Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine u vezi s razgraničenjem Bosne i Hercegovine i Srbije.

“Riječ je o tome da se traže informacije nadležnih tijela, u ovom slučaju Komsije za granice, koja bi nam dostavila dokle se došlo kad je u pitanju vođenje pregovora o postizanju saglasnosti za prijedlog potencijalnog ugovora o granicama, kad je u pitanju Srbija. Potrebno je u nekih 30 dana da se dostavi ta informacija”, izjavila je predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović. (22. 2. 2023)

Uslovi da se riješi pitanje granice Bosne i Hercegovine i Srbije bili su stvoreni i ranije, kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Pitanje razgraničenja sa Srbijom treba da se stavi na dnevni red, ali i pitanje razgraničenja s Hrvatskom, smatra Dodik.

“To pitanje treba da se stavi, ali jednako tako i pitanje razgraničenja sa Hrvatskom i to treba da bude pitanje koje će se tretirati isto”, kazao je Dodik. (21. 2. 2022)

Bosna i Hercegovina i Srbija su ravnopravni akteri međunarodnog prava, države koje su i čije su granice utvrđene, između ostalog, i Badinterovom komisijоm, ističe advokat Senad Pećanin.

“Iza te, naizgled minorne, razmjene teritorija po principu metar za metar, kako je to često i praksa u sličnim situacijama u međunarodnom javnom pravu u odnosima između suverenih i samostalnih nezavisnih država, radi se o tome da bi se na osnovu povlačenja te granice dovelo u pitanje i pravo na korištenje voda iz rijeke Drine, s obzirom na ogromne dugove koje Srbija do sada godinama, pa i decenijama, ne izmiruje na osnovu korištenja voda iz rijeke Drine za potrebe svojih hidrocentrala”, objašnjava Pećanin.

Problem granice Bosne i Hercegovine i Srbije je rješiv i treba mu pristupiti stručno u pozitivnoj političkoj klimi, jer neuređena granica postaje problem tek onda kada se ispolitizuje, a zbog neuređenosti najviše trpi stanovništvo koje živi uz granicu, smatraju stručnjaci.