Izostanak reakcije

Broj slučajeva nasilja treba biti alarm za nadležne, problem je laka kaznena politika

pretukao ženu
Foto: Arhiv
Ilustracija

Upozorili su na trend povećanja rodno zasnovanog nasilja nad ženama, ali i izostanak reakcije nadležnih instituacija u BiH

Helsinški parlament građana Banjaluka, Udruženje “Prava za sve” Sarajevo, te aktivisti iz organizacija civilnog društva predstavili su alternativni izvještaj o provedbi konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena u Bosni i Hercegovini od 2019. do 2023. godine, javlja BHRT.

Upozorili su na trend povećanja rodno zasnovanog nasilja nad ženama, ali i izostanak reakcije nadležnih instituacija u BiH.

Alternativni izvještaj daje uvid u stanje ženskih ljudskih prava u devet različitih oblasti koje su definirane u konvenciji, kroz pregled nacionalnog zakonodavstva, administrativnih pravila, upozorava na prepreke u njihovom ostvarivanju, ali istodobno sadržava preporuke za njihovo prevazilaženje.

-Goruće pitanje u ovom trenutku je femicid, to je goruće pitanje, i to ponavljam ponovno, to nije političko pitanje, to je državni interes. Mora se učiniti sve od izmjene zakona do osiguranja njegove primjene, uspotavljanja protokola i sistema odgovornosti, kako bi pravda bila zadovoljena a žrtva zaštićena – kaže Dijana Šehić, direktorica Udruženja “Pravo za sve”.

Porast broja slučajeva nasilja u bosanskohercegovačkom društvu, trebao je biti alarm za nadlažne institucije, međutim to u praksi nije slučaj, upozoravaju aktivistice.

-Nasilje u porodici je najprijavljivanije krivično djelo u BiH, po svim statistikama, a samo 40 do 45% tih slučajeva koje se prijave policiji, dođe do tužilaca, zatim u 35% slučajeva tužioci odustanu od krivičnog gonjenja ili se donose naredbe o nesporovođenju istraga. Kada dođe do suda, 70% je uslovnih osuda i ta laka kaznena politika nam govori da mi ova djela tretiramo kao manje društveno opasna – kaže Aleksandra Petrić, Udruženje žena Banjaluka.

Ključne su, kažu, izmjene Kaznenog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine, kako bi se napravili određeni koraci.

-Тražimo hitan odgovor šta se dešava sa izmjenama Krivičnog zakona FBiH i zakona o zaštiti nasilčja u porodici, da znamo u kojem pravcu djelovati, da ne razgovaramo same između sebe – kaže Meliha Sendić, Centar ženskih prava Zenica.

Alternativni izvještaj biće dostavljen UN komitetu nadležnom za razmatranje primjene konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama. Bosna i Hercegovina svoj izvještaj nije dostavila, iako je ratificirala navedenu konvenciju.