Kako se troši novac građana

Čak 90% javnih nabavki rizično na korupciju: Pozitivan primjer samo jedna institucija

IMG-0079

Ako se uzme u obzir da je uzorak javnih nabavki koje su bile predmet ovog monitoringa tek deseti dio vrijednosti svih javnih nabavki u BiH tokom jedne godine, onda se na osnovu ovog trenda opravdano može sumnjati da korupcija u javnim nabavkama „pojede“ milijarde maraka

U sarajevskom Centru kulture i mladih danas su predstavljeni rezultati monitoring izvještaja o postupcima javnih nabavki praćenih putem portala pratimotendere.ba, portala za otkrivanje rizičnih – netransparentnih, nezakonitih, diskriminatornih, koruptivnih javnih nabavki.

Izvještaj o antikorupcijskom monitoringu javnih nabavki Centra za razvoj medija i analize i portala pratimotendere.ba je predstavljen u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije.

Eldin Karić, izvršni direktor Centra za razvoj medija i analize prilikom predstavljanja izvještaja rekao da se 9. decembar – Međunarodni dan borbe protiv korupcije – u BiH uglavnom obilježava tako da nevladine organizacije govore da je stanje katastrofalno, a političari da se slikaju i obećavaju da će biti bolje nego što je bilo proteklih 30 godina.

Kako je naveo, samo jedna od deset kontrolisanih javnih nabavki proteklih 12 mjeseci može se smatrati nabavkom niskog rizika, odnosno javnom nabavkom koja je slabo ili nimalo podložna nekoj koruptivnoj radnji. Od preostalih devet statistički izabranih nabavki, čak šest se može ocijeniti kao visokorizične, a tri su nabavke srednjeg rizika. Ako to pretvorimo u novac, stanje izgleda još gore.

„I ovaj put situacija nije bolja u odnosu na prethodne godine. Podaci do kojih smo došli su zaista katastrofalni. Činjenica je da od 10 nabavki, za samo jednu se može reći da nije rizična, odnosno da nije podložna nekom obliku korupcije. To je podatak koji treba da nas zabrinjava“, istakao je Karić.

Dodao je da se milijarde maraka godišnje netransparentno i neodgovorno troše, te da je ovo problem koji se u narednom periodu treba ozbiljno shvatiti:

„Nažalost, institucije koje bi trebale da se pozabave ovim, ne rade svoj posao. Mi ćemo za dva dana dobiti izmjene Zakona o javnim nabavkama, a dobit ćemo zapravo isto stanje. Političari trebaju preuzeti odgovornost i da konačno sjednu i donesu novi zakon koji će osigurati puno veću transparentnost, a što je najvažnije puno veću odgovornost i sankcije za one koji krše Zakon o javnim nabavkama.“

Zelena zastavica za Općinu Čitluk

Danas je na predstavljanju izvještaja istaknut i pozitivan primjer u BiH. Ove godine priznanje je dobila Općina Čitluk, koja je pokazala visok nivo transparentnosti i otvorenosti za konkurenciju, te im je zbog toga uručeno priznanje „Zelena zastavica“.

Preuzmi Izvještaj: PT Monitoring izvjestaj-Final

-Imamo bukvalno jednu instituciju koja je imala zelenu zastavicu u javnim nabavkama – a to je Općina Čitluk, rekao je Karić.

Izdvojeni su negativni primjeri: Bolnica „Mlječanica“ za neobjavljivanje plana nabavki, Nacionalni park „Una“ za diskriminatorne tehničke specifikacije u tenderskoj dokumentaciji za nabavku motornih vozila, Olimpijski centar „Jahorina“ za sukob interesa u javnim nabavkama, Vlada Republike Srpske za netransparentne i nesvrsishodne nabavke usluga reklamiranja, Elektroprivreda HZHB za zloupotrebu javnih sredstava za finansiranje sportskih klubova, nevladinih i drugih organizacija, Međunarodni aerodrom Sarajevo za nezakonito izuzimanje iz Zakona o javnim nabavkama…

Posebnu pažnju posvetio je direktnim sporazumima. Naglasio je kako je korijen problema u nepostojanju zakonske obaveze objavljivanja direktnih sporazuma na internet stranicama. Na predstavljanju izvještaja govorio je i urednik portala pratimotendere.ba Slobodan Golubović.

„Ovi postupci su prema vrijednosti (od 1 do 6.000 KM) naizgled zanemarivi, međutim kada se razmotre veliki podaci (big data) u širem vremenskom rasponu, mogu se izvući zabrinjavajući podaci. U posljednjih šest godina, ukupan broj dodijeljenih ugovora u postupcima javnih nabavki na godišnjem nivou kreće se u prosjeku oko 200.000, a udio direktnih sporazuma je oko 100.000, dakle oko 50%. Kada pogledamo vrijednosti, prosječna godišnja vrijednost javnih sredstava koja se potroši na direktne sporazume je oko 135 miliona KM. Dakle, imajući u vidu da je direktni sporazum jedan od najmanje transparentnih postupaka javnih nabavki, prostor za zloupotrebe je ogroman“, kazao je Golubović.

Zaključeno je da je usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama značajno unaprijeđena transparentnost postupaka javnih nabavki, ali da odredbe vezane za promjenjivost ugovora o javnoj nabavci u toku njegovog trajanja nisu dobre, jer se pouzdano zna da su ove odredbe usvojene kao rezultat uslovljavanja određenih političko-tajkunskih interesnih grupa.

Udruženje CRMA i portal PratimoTendere provode aktivnost antikorupcijskog monitoringa javnih nabavki u okviru projekta „Podrška građanima u borbi protiv korupcije“, a koji realizuju CCI, Udruženje CRMA i Transparency International uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Monitoring Izvještaj za 2021/2022. godinu možete pogledati na ovom LINKU!