“Ne možemo biti zadovoljni onim što je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine uradila od prvog mjeseca ove godine, ali ako promatramo ovaj mandat u cjelini, onda možemo reći da smo napravili veliki iskorak, donijeli niz evropskih zakona koji su nam otvorili vrata EU. Nedostaje nam još malo do otvaranja pregovaračkog procesa”, kazao je u razgovoru za Fenu predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinko Čavara.
Izrazio je umjereni optimizam u pogledu usvajanja dva preostala zakona i imenovanja glavnog pregovarača, što su preostali preduvjeti za otvaranje pregovora s Evropskom unijom.
“Pored ovih tenzija koje imamo pred izbore i želje svake stranke i pojedinca da se što bolje pozicioniraju na izborima, nadam se da se neće mržnja koristiti kao temelj političke propagande, jer to stvara atmosferu nestabilnosti. Trebamo svi utjecati da mržnja prema drugim narodima ili pojedincima ne bude ono na čemu će se skupljati predizborni poeni. Trebamo se natjecati koliko ćemo učiniti dobrobiti, koliko ćemo donijeti kvalitetnih zakona u interesu BiH”, poručuje Čavara.
O aktuelnoj krizi i ulozi visokog predstavnika
Osvrćući se na aktuelnu krizu u svjetlu presude Miloradu Dodiku i najava referenduma te prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, Čavara je izrazio žaljenje što BiH nije u takvom stanju da institucije države upravljaju političkim i drugim procesima.
“Nažalost, mi imamo visokog predstavnika koji može uvijek donijeti neku odluku bez konsultacija s domaćim vlastima, s onima koji su dobili povjerenje i odgovornost naroda i građana u BiH. Puno puta odluke visokih predstavnika su destabilizirale odnose u BiH, od 2001. do danas”, ističe Čavara.
Poštivanje Ustava i Dejtonskog sporazuma
On insistira na poštivanju Ustava BiH i demokratskih institucija, jer njihovo nepoštivanje, upozorava, vodi u anarhiju. To je, dodaje, i stav stranke iz koje dolazi, HDZ-a BiH.
“Mi smo protiv separatizma, ali i protiv unitarizma. Jednostavno, zagovaramo provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma koji se temelji na ravnopravnosti konstitutivnih naroda i na tome ćemo do kraja insistirati. Vjerujem da imamo dovoljno partnera za jednu takvu politiku stabilizacije stanja, jačanja institucija BiH, poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, jačanja partnerstva s EU i SAD-om”, kaže Čavara.
Procjena sigurnosnih prijetnji
On ne smatra da zbog sadašnje krize u BiH postoji značajnija sigurnosna ugroza.
“Pogotovo ne ugroza kakvu smo imali početkom devedesetih godina. Ukoliko postoji interes izvana, od onih koji upravljaju procesima, to se može dogoditi. Međutim, mislim da sada ne postoji takav interes, a u BiH nema ni kapaciteta za nemire širih razmjera. Može li doći do nekog pojedinačnog incidenta, to je teško kontrolisati i tu možemo očekivati neke poremećaje, ali ništa značajno što bi moglo ugroziti ukupnu sigurnost u BiH. Upravo s ciljem stvaranja sigurnosti moramo jačati institucije BiH”, poručuje Čavara.
Stav o rekonstrukciji državne vlasti
Odgovarajući na pitanje o protivljenju HDZ-a BiH rekonstrukciji državne vlasti, odnosno uključivanju opozicionih stranaka iz RS-a u izvršnu vlast na nivou BiH, Čavara kaže da je u pitanju pokušaj prebacivanja odgovornosti na HDZ.
“Neko ko je odlučio krenuti u rekonstrukciju vlasti bez dogovora s predstavnicima hrvatskog naroda ne može očekivati da ćemo mi slijepo slijediti tuđe interese i raditi onako kako to neko želi. Mi smo od početka upozoravali da taj proces vodi u slijepu ulicu jer je ovo mandat i vlast formirana temeljem rezultata izbora 2022. godine. Tri delegata SNSD-a u Domu naroda omogućavaju da se u tom domu zaustavi bilo koja odluka koju ne žele većinski predstavnici srpskog naroda. Nemamo mehanizme za promjenu tog stanja i ako ćemo doći u situaciju da se blokira evropski put, kao što se sad i dogodilo, ne može HDZ snositi odgovornost što je neko krenuo u proces koji se ne može po sadašnjem ustavnom uređenju riješiti. Je li neko očekivao ili je nekome bilo obećano da će biti otklonjena ta mogućnost zaustavljanja odluka, to je već druga stvar”, kaže Čavara u razgovoru za Fenu.
Izbori 2026. i partnerstva u vlasti
Kada je riječ o izborima iduće godine i novim partnerstvima u vlasti, on se nada da prvenstveno neće biti uticaja izvana na to ko će biti vlast u BiH, a kao što je više puta do sada bio slučaj.
“Partneri HDZ-u i drugim strankama HNS-a su sve stranke koje dobiju povjerenje konstitutivnih naroda, jer Ustav definiše potrebni kvorum za rad u Domu naroda. One stranke koje imaju u Domu naroda tri delegata, s njima je neminovno sarađivati. Partneri u vlasti su neminovno oni koji imaju većinsku podršku svog naroda. Sada je umijeće svih onih koji predstavljaju te stranke kako postići maksimalni dogovor oko svih važnih pitanja u BiH. To su temeljna pitanja rješavanja odnosa konstitutivnih naroda i vraćanje povjerenja. Problem s pojedinim strankama iz bošnjačkog naroda je što smatraju normalnim oduzeti Hrvatima pravo izbora njihovih legitimnih predstavnika tamo gdje je to Ustav propisao. To jasno pokazuje da nemate iskrenu namjeru za partnerstvo, već želite poslušnika koji će ispunjavati vaše želje. A vi ćete kad vam se prohtije, na mjestima gdje vam to odgovara, kao što je član Predsjedništva BiH, izabrati nekoga ko će slijediti vaše politike. Moramo graditi povjerenje između naroda i na uvažavanju prava naroda, na tim temeljima, graditi budućnost BiH”, poručuje predsjedavajući Zastupničkog doma PSBiH.
Izborno zakonodavstvo i položaj Hrvata
Izrazio je žaljenje što ćemo vjerovatno imati još jedne izbore bez reforme izbornog zakonodavstva. Dodaje kako bošnjački narod nije imao nikakve koristi od toga što je četiri puta birao hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
“Tročlano Predsjedništvo BiH je i uspostavljeno u Dejtonskom sporazumu kako bi se na najvišoj razini predstavnici konstitutivnih naroda usaglašavali i dogovarali oko ključnih pitanja, a to je predstavljanje BiH u svijetu i upravljanje Oružanim snagama BiH, a s druge strane da vraća povjerenje tih naroda u institucije države. Samim tim, ako neko misli da može stvarati poziciju 2:1 u Predsjedništvu i time graditi budućnost BiH na dejtonskim temeljima, apsolutno je pogrešno. Pozivam sve domoljube BiH da budu za BiH onakvu kakva jedino i može biti, a to je država jednakopravnih konstitutivnih naroda. Ne možemo graditi integritet izbornog procesa ukoliko svaki pojedinac ne može glasati za koga želi i da taj glas bude realiziran kroz upravljanje državom, ali i da svaki narod ostvari pravo biranja svog predstavnika tamo gdje je to Ustav predvidio”, ističe Čavara.
Američke sankcije i sudska zaštita
Imajući u vidu da je nedavno oboren zakonski prijedlog koji bi omogućavao da se njemu i drugim osobama koje su pod američkim sankcijama i kojima su zatvoreni bankovni računi, ipak omogući isplata plaća i drugih prava iz radnog odnosa, Čavara kaže da će morati potražiti sudsku zaštitu.
“Kada predsjedavajućem Zastupničkog doma, a ranije predsjedniku Federacije, druga država izrekne sankcije, to bi trebao biti diplomatski skandal. Međutim, u poltronstvu ljudi prema nekim državama to se smatra normalnim. Iako sam branio institucije države i ustavni poredak Federacije, jer sam je zaštitio od uticaja duboke države, neki su smatrali da je legitimno pravo ne učestvovati u tome da ja ostvarim svoja prava na plaću koje je temeljno ljudsko pravo i pravo koje garantuje Ustav BiH. S druge strane, glasaju protiv takvog zakonskog rješenja i oni ljudi koji su također na toj crnoj listi. Kako to nazvati, jer tu nema ni samopoštovanja, a kamoli poštovanja prema pravima drugih. Egzistencija mene i moje porodice je ugrožena i ja nemam drugog izlaza nego sudskim putem tražiti svoja prava, jer 17 mjeseci ne ostvarujem nikakva prava iz radnog odnosa. Do sada sam to izbjegavao jer apsurdno je da ja moram tužiti instituciju u kojoj radim i koju treba štititi kao visoki dom”, naglašava predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Marinko Čavara.
