Čengić: Pitanje nestalih osoba usko je povezano sa suđenjima za ratne zločine

Potraga za nestalim osobama i suđenje odgovornim za počinjene zločine utječe na živote, ne samo najbližih članova porodica nestalih, nego i svih građana u Bosni i Hercegovini – kazala je Feni glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić, uoči izricanja presude bivšem komandantu Vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću.

Po njenim riječima, najpouzdanije i najtačnije informacije imaju neposredni počinioci zločina i njihovi naredbodavci, „koji nemaju savjesti da kažu gdje su skriveni posmrtni ostaci ubijenih žrtava“.

– Pouzdana informacija o tome šta se dogodilo nestalim osobama najvažnija je za njihove porodice. Bez tih informacija porodice ostaju u neizvjesnosti i uskraćuje im se pravo da saznaju istinu o sudbini svojih bližnjih. Ubijanja, mučenja i nestanci osoba posljedice su rata, genocida, etničkog čišćenja i drugih oblika kršenja ljudskih prava i zločina protiv čovječnosti i u većini slučajeva bili su usmjereni protiv civilnog stanovništva – istaknula je Čengić.

Po njenim riječima, pored prava na istinu, ključno je i pravo na pravdu.

– Pitanje nestalih osoba usko je povezano sa suđenjima za ratne zločine. Forenzički dokazi dio su dokaznog materijala koji se izvodi na suđenju, a u vezi su s okolnostima koje su dovele do smrti ili nestanka žrtava. Značaj forenzičkih analiza je ogroman, osobito kada je riječ o brojnim sekundarnim grobnicama pronađenim na području Srebrenice, Zvornika, Vlasenice i drugih gradova gdje su pronađene žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine na području zaštićene zone UN – kazala je Čengić.

Podsjetila je da je u Bosni i Hercegovini do sada pronađeno više od 750 masovnih grobnica, u kojima su pronađene tri i više žrtava.


Navodi da svakako treba imati u vidu pronalazak velikih, kompleksnih grobnica uključujući sekundarne grobnice u koje su tijela premještana iz prvobitnih mjesta ukopa, što je uzrokovalo fragmentiranje i miješanje posmrtnih ostataka.

Čengič naglašava da su forenzičke analize utemeljene na DNK nalazima žrtava uspjele povezati primarne i sekundarne, odnosno izmještene masovne grobnice pronađene na području Srebrenice i okolnih gradova gdje su bili izmješteni i skriveni posmrtni ostaci žrtava.

– Na lokalitetu Kamenice, na području Zvornika, u 13 sekundarnih masovnih grobnica ekshumirano je 4.000 nekompletnih posmrtnih ostataka žrtava genocida. Na području Srebrenice do sad je pronađeno 7.100 žrtava, a još se traga za više od 1.000 žrtava genocida počinjenog u Srebrenici – kazala je ona.

Napomenula je da su najveće masovne grobnice pronađene na području donjeg Podrinja i Krajine.

– Nažalost, u našoj zemlji postoje još uvijek brojne masovne i pojedinačne grobnice u kojima su skriveni posmrtni ostaci žrtava iz proteklog rata. Njihove porodice imaju pravo da saznaju istinu o njihovoj sudbini, kao i da ih dostojanstveno ukopaju – smatra Čengić.

Ona podsjeća da je do sada više od 25.500 pronađeno u skrivenim masovnim i pojedinačnim grobnicama, od ukupno 31.500 osoba čiji je nestanak prijavljan kao posljedica rata u BiH. Identificirani su posmrtni ostaci više od 23.000 nestalih osoba, a oko 3.000 neidentificiranih posmrtnih ostataka se još nalaze u 12 mrtvačnica širom zemlje.

– Niti jedna druga zemlja u svijetu nije postigla ovakve rezultate u rješavanju slučajeva nestalih osoba. Međutim, uprkos ostvarenom uspjehu, ovaj proces nije završen. U BiH se još traga za više od 7.000 nestalih osoba – zaključila je Čengić.

PODIJELI