Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) prošle godine uništila je kovanice i papirni novac u ukupnoj vrijednosti od gotovo 777 miliona konvertibilnih maraka zbog oštećenja i nepodobnosti za opticaj. Ovi podaci ukazuju na značajne troškove koje uzrokuje habanje gotovine, ali i na potrebu za većim korištenjem bezgotovinskih plaćanja.
Prema zvaničnim podacima, tokom 2025. godine uništeno je 17,09 miliona komada novčanica nepodobnih za opticaj, ukupne vrijednosti 776.900.260 KM, kao i 10.673 komada kovanog novca vrijednog 19.378,75 KM.
Rast gotovine
U izvještaju se navodi da Centralna banka kontinuirano povlači oštećen i nepodoban novac kako bi održala visok kvalitet gotovine u opticaju. Uprkos tome, ukupna količina gotovog novca izvan banaka na kraju 2025. godine povećana je za 8,56 posto u odnosu na godinu ranije.
Istovremeno, zabrinjavajući je podatak o rastu broja krivotvorenih novčanica. Tokom prošle godine registrovana su 552 komada lažnih novčanica KM, što predstavlja povećanje od 64,29 posto u odnosu na 2024. godinu. Kao i ranije, falsifikatori su najčešće ciljali novčanice od 100 KM.
S druge strane, situacija s kovanim novcem pokazuje pozitivnije trendove. Otkriveno je 325 krivotvorenih kovanica, što je za 23,17 posto manje nego godinu ranije, a najčešće su falsifikovane kovanice od jedne KM.
Povlačenje starih serija
Centralna banka podsjeća da je 2025. godina bila ključna za povlačenje starijih izdanja novčanica od 10, 20, 50 i 100 KM, koje su bile u opticaju od 1998. do 2009. godine. Ove novčanice su od 1. januara 2025. prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja.
“Proces povlačenja starijih izdanja je od strateškog značaja jer osigurava da u opticaju ostanu isključivo novčanice sa identičnom i modernizovanom zaštitom, što olakšava posao i građanima i mašinama za obradu novca”, navedeno je u izvještaju, prenosi Glas Srpske.
Građani koji još posjeduju ove novčanice mogu ih zamijeniti isključivo u prostorijama Centralne banke BiH, i to u roku od deset godina, odnosno do 2035. godine.
Trošak sistema
Ekonomista Aleksandar Ljuboja ističe da je uništavanje oštećenog novca neizbježan proces, ali i značajan trošak za cijeli sistem.
“To je nešto što je neophodno za funkcionisanje ukupnog ekonomskog, posebno trgovačkog sistema. Međutim, korištenje papirnog novca i kovanica podrazumijeva njihovo habanje i uništavanje, bilo namjerno ili slučajno, ali i zbog dotrajalosti. To je pojava koja je praktično neodvojiva od gotovog novca”, kazao je Ljuboja.
Dodaje da takvi procesi zahtijevaju dodatne resurse za obradu, povlačenje i zamjenu novčanica, kako bi se osiguralo nesmetano funkcionisanje platnog prometa.
“To svakako opterećuje sistem, jer iziskuje dodatne resurse za održavanje adekvatne količine gotovine u opticaju”, naglasio je Ljuboja.
