Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) otvorio je novoizgrađeni i opremljeni prostor od dva sprata Centralnog medicinskog bloka. Klinika za opštu, abdominalnu i glandularnu hirurgiju, Klinika za gastroenterohepatologiju, Klinika za urologiju sa transplantacijom i Klinika za torakalnu hirurgiju smještene su u 8.000 kvadratnih metara savremenih bolničkih kapaciteta na 11. i 12. etaži, izgrađenih uz podršku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Savremeni uslovi za pacijente
Generalni direktor KCUS-a Alen Pilav istaknuo je važnost otvaranja novih prostora za sve građane Bosne i Hercegovine.
„Svi smo mi građani Bosne i Hercegovine, ali smo i potencijalni pacijenti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu“, kazao je Pilav.
Zahvalio je Vladi Federacije BiH, Federalnom ministarstvu zdravstva, Vladi Kantona Sarajevo i resornom kantonalnom ministarstvu što su prepoznali potrebe KCUS-a i njegovih pacijenata, omogućivši da četiri klinike s dugogodišnjom tradicijom, koje su ranije bile smještene u starim objektima, dobiju savremene uslove za rad i liječenje.
„Uspjeli smo u rekordnom roku završiti taj veliki projekt i dobiti ovakvu građevinu“, rekao je Pilav.
Podrška Vlade Federacije
Federalni premijer Nermin Nikšić naglasio je da nijedna odgovorna vlada ne bi zanemarila podatke o broju pregledanih pacijenata i izvedenih hirurških zahvata.
„Želim građanima Federacije da imaju što manje potrebe za klinikama i stručnim osobljem, ali je dobro znati da, uz vrhunsko osoblje, što smo znali i dosada, imamo i vrhunske klinike i vrhunske uslove u tim klinikama. Samo mogu poželjeti da nastavimo na ovom putu, da učinimo sve što je do nas. Na neki način dajemo obećanje da ćemo učiniti sve što je do nas da i na ostalim klinikama stvorimo uslove kako bi svi pacijenti koji koriste usluge KCUS-a imali identične uslove kao na ove četiri klinike“, istakao je Nikšić.
Premijer je izrazio i ličnu zahvalnost medicinskom osoblju KCUS-a, podsjetivši da je i sam prije određenog vremena bio pacijent ove zdravstvene ustanove.
Impresivne brojke hirurških klinika
Direktor hirurških disciplina KCUS-a Nermir Granov rekao je da sektor hirurških disciplina zapošljava 1.068 radnika u okviru 14 organizacionih jedinica, te da je prošle godine izvedeno 27.000 operacija, uz više od 241.000 pregledanih pacijenata.
„Klinika za opštu, abdominalnu i glandularnu hirurgiju ulazi u nove prostorije. Klinika za urologiju i transplantaciju te Klinika za torakalnu hirurgiju također ulaze u nove prostorije. Te klinike su prošle godine uradile 6.700 operacija, a pregledan je 41.000 pacijent. To su impozantne brojke“, kazao je Granov.
Podsjetio je da od osnivanja Zemaljske bolnice 1894. godine do danas medicina bilježi ogroman napredak.
„To je bitno reći zato što je tada u Bosni i Hercegovini očekivana životna dob pacijenata bila 34 godine. Za 130 godina situacija se izmijenila. Očekivana dob našeg pacijenta sada je 78 godina, što znači da treba mnogo specifičnije liječiti te pacijente. Takvi pacijenti zahtijevaju posebne uslove, posebnu klimatizaciju i posebne operativne pristupe, a sve to nude novi prostori“, kazao je Granov.
Nova era gastroenterohepatologije
Direktor internističkih disciplina KCUS-a Alen Džubur ocijenio je da je riječ o važnom trenutku za KCUS i zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine.
„Klinika za gastroenterohepatologiju bila je smještena u prostorima koji su izgrađeni prije više od 130 godina. Danas, zahvaljujući ovom projektu, počinje nova era njihovog rada. Na 1.750 kvadratnih metara savremeno izgrađenog i opremljenog prostora stvoreni su uslovi koji odgovaraju najvišim svjetskim standardima savremene medicine“, naglasio je Džubur.
Istakao je da je riječ o ulaganju koje nadilazi samu infrastrukturu.
„Međutim, ovo nije samo infrastrukturni projekt. Ovo je ulaganje u ljude, u znanje, u sigurnost pacijenata i u budućnost medicine u našoj zemlji. Ovo je početak novih standarda, početak novog razvoja Kliničkog centra, početak nove energije. Mnogo posla je pred nama, ali kada imate jasnu viziju i zajednički cilj, mogući su veliki iskoraci“, rekao je Džubur.
Naveo je da Klinika za gastroenterohepatologiju raspolaže sa 46 savremeno opremljenih bolesničkih kreveta, uključujući šest kreveta dnevne bolnice, endoskopsku salu i dvije intervencijske sale.
„Nadam se da će, prije svega naše osoblje, ali i budući pacijenti biti zadovoljni uslovima“, kazao je.
Dodao je da je u prvih šest mjeseci ove godine na klinici hospitalizirano 600 pacijenata, izvedeno više od 6.000 endoskopskih procedura te pregledano više od 10.000 pacijenata.
Humaniji uslovi liječenja
Ministar zdravstva Kantona Sarajevo Enis Hasanović istakao je značaj projekta koji je najvećim dijelom finansirala Vlada Federacije BiH.
„Zdravlje nije sve, ali život bez zdravlja je ništa. Ovo stvara humanije uslove za pacijente koji borave ovdje. Čuli smo podatke o broju operacija na te četiri klinike, a mi želimo još više“, rekao je Hasanović.
Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac poručio je da je riječ o projektu koji ispunjava najviše evropske standarde.
„Ovo je vrijedan, evropski projekt. Oduševljen sam što vidim da je sve na visokom nivou. Ovakve su bolnice u evropskim gradovima. Nema ovdje ništa ispod standarda Evropske unije. To zaslužuju pacijenti koji će boraviti u ovako lijepo pripremljenim prostorijama, a bolest će lakše podnositi. I osoblje će u ovakvim uslovima raditi s više entuzijazma. Mi još imamo niz projekata, ovo je samo jedna od priča. Vlada Federacije pokazala je izuzetnu osjetljivost kada je riječ i o drugim zdravstvenim ustanovama“, naglasio je Rimac.
Ulaganje u budućnost zdravstva
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara izrazila je zadovoljstvo zbog realizacije ovog projekta.
„Nadam se da ćemo doći, jednoga dana, u priliku da novac prati svakog pacijenta i da će onda svaka ustanova, kao što je ova, biti u mogućnosti da planira svoj rast i razvoj. Ambijent je savršen, ovo je savršena evropska, svjetska bolnica. Pacijent ovdje ima i dostojanstvo i priliku da se liječi onako kako treba“, kazala je Bradara.
Posebno je naglasila važnost ulaganja u zdravstvene radnike.
„Budućnost svakog zdravstva počiva na liječnicima, na medicinskom osoblju, nemedicinskom osoblju i svima bez kojih te ustanove ne bi ni postojale.“
Govoreći o razvoju medicine i tehnologije, poručila je:
„Često raspravljamo i o umjetnoj inteligenciji, o robotima, ali ja sam sigurna da će i budućnost hirurgije još dugo biti u jakom srcu, čvrstoj ruci i stabilnom umu koji će operirati pacijente. Drago mi je da se KCUS razvija u tom smislu i da postoji saradnja svih naših bolnica, da postoji taj subspecijalistički odnos prema svim pacijentima i nadam se da će tako i nastaviti.“
