godišnjica

Četvrt stoljeća od masakra na Markalama: Odata počast za 43 ubijena građana Sarajeva

markale godisnjica

Minobacačka granata kalibra 120 mm, ispaljena sa agresorskih položaja na današnji dan 1995. godine iz pravca Trebevića, eksplodirala je kod ulaza u Gradsku tržnicu što se smatra jednim od najstravičnijih zločina koje su srpske vojne, policijske i paravojne formacije počinile u opkoljenom Sarajevu

Građani i zvaničnici Sarajeva i Bosne i Hercegovine, rodbina i prijatelji, polaganjem cvijeća, minutom šutnje i učenjem Fatihe prisjetili su se Sarajlija koji su ubijeni na današnji dan 1995. godine, u ulici Mula Mustafe Bašeskije do broja 64, kod ulaza u Gradsku tržnicu, javlja Anadolu Agency (AA).

Minobacačka granata kalibra 120 mm, ispaljena sa agresorskih položaja na današnji dan 1995. godine iz pravca Trebevića, eksplodirala je kod ulaza u Gradsku tržnicu što se smatra jednim od najstravičnijih zločina koje su srpske vojne, policijske i paravojne formacije počinile u opkoljenom Sarajevu. Prisutni su još jednom ukazali na značaj njegovanja kulture sjećanja i čuvanja ovakvih zločina od zaborava.

Damir Malagić jedan je od onih koji su preživjeli masakr kod Tržnice 1995. imao je samo 15 godina.

“Izgubio sam dvojicu drugova. Tu sam radio u ratu, prodavao svijeće. Došla su mi dva druga – Adnan i Dario, pozdravili smo se u Tržnici, ispratio sam ih do vrata. Oni su izašli, ja sam ostao. Obojica su poginula”, prisjetio se Malagić.

I danas, nakon toliko godina, sjećanja su svježa i teško je.

“Mene je detonacija bacila u zrak. Svijeće su se rasule. Izašao sam na vrata. Vriska i galama. Ruke i noge vise. To su scene koje ostaju trajno u sjećanju čovjeka. Tužno je što na obilježavanje dođe malo ljudi”, rekao je Malagić.

Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995. Fikret Grabovica izjavio je danas u Sarajevu da su emocije pomiješane.

“Od beskrajne tuge da smo na mjestu gdje je počinjen jedan od najtežih zločina tokom opsade grada, jedan od najtežih dana u toku agresije na ovaj grad, zaista posebno tužno se osjećam jer ovako mali broj prisustvuje ovakvim obilježavanjima. Ne razumijem i ne mogu da shvatim da naši građani nemaju svijest koliko je značajna kultura sjećanja, a i ovo je dio kulture sjećanja”, pojasnio je Grabovica.

U masakru koji se dogodio 28. augusta 1995. godine, pred sam kraj rata u BiH, smrtno su stradali: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglić, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žiga.

Na Markalama je godinu dana ranije, 5. februara 1994. godine također počinjen masakr kada je, u padu granate ispaljene sa srpskih položaja na prepunu gradsku pijacu, ubijeno 68 građana Sarajeva, a njih 144 ranjeno.

Za ratne zločine nad stanovnicima Sarajeva, uključujući i dva masakra na Markalama, Međunarodni sud u Haagu osudio je visoke oficire Vojske Republike Srpske – Stanislava Galića na doživotni zatvor, a Dragomira Miloševića na 29 godina.